Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošloga je tjedna skočio 1,3 posto, na 93,83 boda, novu najvišu razinu od prosinca prošle godine.

Pritom je cijena američke valute prema japanskoj porasla 1,3 posto, na 110,80 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je tečaj eura skliznuo 1,4 posto, na 1,1770 dolara, a u jednom je trenutku zaronio na 1,1753 dolara, najnižu razinu u pet mjeseci.

Dolarov uspon zahvaljuje se daljnjem jačanju prinosa na 10-godišnje američke državne obveznice, što sugerira dobre izglede za najveće svjetsko gospodarstvo, ali i na jačanje inflacije.

Nakon što su se tjedan dana prije probili iznad razine od 3 posto, prošloga su tjedna prinosi na referentne 10-godišnje američke državne obveznice dosegnuli 3,10 posto, najvišu razinu od 2011. godine.

Posljedica je to očekivanja da bi rast potrošnje u SAD-u, zajedno s jačanjem inflacije zbog rasta cijena nafte, mogao navesti američku središnju banku na ubrzanje tempa povećanja kamatnih stopa.

"Kretanje američkih prinosa ostaje u fokusu. Ako prinosi dodatno porastu, dolar bi iz tih razloga mogao dalje jačati", kazao je Shinchiro Kadota, valuti analitičar u Barclaysu.

S druge strane, euro je bio pod pritiskom zbog političkih nesigurnosti u Italiji. U četvrtak su populističke stranke Liga i Pokret 5 zvijezda dogovorile posljednje točke sporazuma o zajedničkom upravljanju prema kojem planiraju smanjiti poreze i povećati socijalna davanja.

Talijanski mediji pisali su i to da će tražiti od Europske središnje banke oprost 250 milijardi eura dugova, no kasnije je to opovrgnuto.

Analitičari rejting agencije DBRS upozorili su da bi prijedlozi tih stranaka za gospodarstvo mogli ugroziti kreditni rejting Italije.

"Vjerojatnost da bude uspostavljena euroskeptična vlada u Rimu ljulja povjerenje ulagača. U ovim se okolnostima rast fiskalnog deficita i nova izdanja obveznica u Italiji čine vjerojatnijima", kazao je David Madden, analitičar u CMC Marketsu.

Jedna od zemalja utemeljiteljica EU-a i eura, Italija je zaslužna za 15,4 posto BDP-a eurozone, a animozitet tih talijanskih stranaka spram EU-a najveći je izazov za Uniju od britanskog referenduma prije dvije godine kad je Britanija odlučila izaći iz EU-a.