Cijene nafte snažno su porasle i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer je zbog krize na Bliskom istoku onemogućen izvoz nafte kroz Hormuški tjesnac, pa su u dva tjedna od napada SAD-a i Izraela na Iran cijene skočile više od 40 posto.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla oko 10 posto, na 103,14 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio oko 8 posto, na 98,70 dolara.

Tako je nastavljen snažan rast cijena ′crnog zlata′, koje su od početka napada SAD-a i Izraela na Iran prije dva tjedna skočile više od 40 posto.

Na početku prošloga tjedna cijene su se primaknule i granici od 120 dolara, no kasnije su ipak skliznule s te razine.

Posljedica je to eskalacije krize na Bliskom istoku. Premda je predsjednik SAD-a Donald Trump proglasio pobjedu, Iran i dalje napada susjedne zemlje i ne dozvoljava izvoz nafte kroz Hormuški tjesnac, kroz koji inače dnevno prolazi oko 20 milijuna barela ili oko 20 posto globalne potrošnje nafte.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) poručila je da se radi o najvećem poremećaju opskrbe u povijesti i odlučila da će njezine članice koordinirano na tržište plasirati 400 milijuna barela nafte iz strateških rezervi.

Zahvaljujući tome, cijene nafte ponešto su se stabilizirale, no i dalje se kreću na povišenim razinama.

Ponajviše zbog krize na Bliskom istoku, cijene nafte porasle su od početka godine više od 70 posto, nakon što su lani pale oko 20 posto.