Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna pale oko 5 posto, nakon velikih oscilacija, jer su ponešto popustila strahovanja trgovaca od poremećaja isporuka nafte iz Rusije zbog rata u Ukrajini i sankcija Zapada protiv Moskve.

Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošloga tjedna 4,8 posto, na 112,67 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 5,7 posto, na 109,33 dolara.

Nakon što su prethodnoga tjedna cijene skočile više od 20 posto, prošloga su osjetno popustile jer se tržište ponešto umirilo.

No, početak tjedna nije nagovještavao takav rasplet situacije, s obzirom da je u ponedjeljak cijena barela na londonskom tržištu dosegnula 139 dolara, a na američkom 130 dolara, što su bile njihove najviše razine od 2008. godine.

Bila je to posljedica strahovanja od poremećaja ruskog izvoza zbog sankcija koje su mnoge zemlje uvele nakon ruskog napada na Ukrajinu.

Ublažena strahovanja od poremećaja na tržištu

Tržišta je u kasnije tijekom tjedna umirilo obećanje Rusije da će ispuniti ugovorne obaveze o isporuci nafte, pa su trgovci zaključili da su strahovanja od poremećaja u isporukama bila pretjerana.

Rusija izvozi između 4 i 5 milijuna barela nafte dnevno, od čega otprilike polovica ide u Europu, pa je nakon Saudijske Arabije najveći izvoznik nafte u svijetu. Zbog toga se trgovci plaše da bi poremećaji isporuka iz Rusije dodatno povećali jaz između slabe ponude i rastuće potražnje.

SAD je sredinom tjedna uveo embargo na rusku naftu, ali mu se europske zemlje nisu pridružile.

Washington je u potrazi za zamjenom za rusku naftu počeo pregovore s Venezuelom, spreman ukinuti dio sankcija, a intenzivirani su i pregovori s Iranom o oživljavanju nuklearnog sporazuma iz 2015. Njihov uspjeh mogao bi rezultirati ukidanjem sankcija na iransku naftu.

"Pozorno pratimo amortizere koji bi mogli apsorbirati šok u opskrbi. Oni uključuju otpuštanje više nafte iz strateških zaliha, više američke nafte iz škriljevaca i više nafte iz OPEC-a, uz element visoke diplomatske cijene koju je Zapad spreman platiti eventualnom dozvolom povratka na tržište Irana, pa čak i Venezuele. U obzir valja uzeti i visoku ekonomsku cijenu jer bi skupo gorivo ograničilo potražnju i privremeno zakočilo gospodarski rast", objasnio je Norbert Ruecker, analitičar u UBS-u.

No, sporazum s Iranom još nije potpisan i visoki europski diplomat rekao je da su razgovori "pauzirani".

U SAD-u raste proizvodnja nafte, OPEC suzdržan

Neki pak proizvođači u Organizaciji zemalja-izvoznica nafte (OPEC), uključujući Angolu i Nigeriju, ne uspijevaju dosegnuti dogovorene proizvodne kvote, što grupi otežava nadoknadu izgubljenih ruskih barela.

Malo je vjerojatno da će u bliskoj budućnosti praznine u opskrbi biti popunjene dodatnom proizvodnjom članica OPEC-a i njezinih saveznika, budući da je Rusija dio te grupacije, kaže Vivek Dhar iz Commonwealth Banka.

Polovicom tjedna Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), koji su u OPEC-u, poručili su da podupiru pojačanu opskrbu tržišta naftom, s obzirom na poremećaje koje su izazvale sankcije uvedene Rusiji.

No, kasnije je UAE poručio da namjerava poštovati dogovor OPEC-a i njegovih saveznika o povećanju opskrbe naftom iz mjeseca u mjesec za samo 400.000 barela dnevno.

S druge strane, rasta proizvodnja u SAD-u. Prema podacima kompanije Baker Hughes, prošloga je tjedna broj aktivnih naftnih i plinskih postrojenja porastao za njih 13, na ukupno 663. To je deveti od posljednjih 10 tjedana kako broj tih postrojenja raste, što najavljuje povećanje proizvodnje nafte u SAD-u.

Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, zahvaljujući oporavku svjetskog gospodarstva od koronakrize, od početka ove godine cijene su nafte skočile više od 40 posto.

Rast cijena nafte potiče inflacijske pritiske

Analitičari drže da će se cijene barela vjerojatno zadržati iznad razina od 100 dolara sve dok OPEC, američke kompanije koje naftu vade iz škriljaca ili, primjerice, Iran ne osiguraju alternativu ruskoj nafti i ne plasiraju na tržište više barela.

Analitičari upozoravaju i na jačanje inflacijskih pritisaka u svjetskom gospodarstvu, koje potiče cijena barela iznad 100 dolara.

A jačanje inflacije moglo bi natjerati središnje banke da agresivno zaoštre monetarnu politiku, što bi izazvalo usporavanje rasta globalnog gospodarstva, a time i potražnje za naftom.