Na svjetskim su tržištima cijene nafte porasle i prošloga tjedna, trećega zaredom, no blago jer se ulagači plaše da bi eskalacija carinskog rata mogla naštetiti međunarodnoj trgovini i rastu svjetskog gospodarstva.

Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošloga tjedna 1,9 posto, na 73,63 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,6 posto, na 69,36 dolara.

Početkom ožujka cijene su nafte pale na najniže razine u ovoj godini, no od tada su porasle više od 6 posto.

To je ponajviše posljedica sankcija Washingtona. Prvo je prije desetak dana uveo nove sankcije na iransku naftu, a prošloga je tjedna predsjednik SAD-a Donald Trump najavio nove 25-postotne carine kupcima venezuelanske nafte i plina.

S obzirom da su odavno na snazi sankcije na rusku naftu, jasno je da će najnovija ograničenja smanjiti ponudu na svjetskom tržištu.

„Opskrba je zamjetno smanjena zbog mogućeg gubitka venezuelanske i iranske nafte", kaže June Goh, analitičarka u tvrtki Sparta Commodities.

No, značajniji rast cijena nafte sprječavaju strahovanja od usporavanja rasta gospodarstava, pa moguće i recesije, što bi oslabilo potražnju.

Naime, prošloga je tjedna Trump najavio carine od 25 posto na uvoz svih automobila od početka travnja, a ovih će dana objaviti konačni plan o recipročnim carinama svim zemljama koje naplaćuju carine na uvoz američke robe.

Kako su mnoge zemlje, među ostalim, Kanada, Kina i Europska unija, najavile protumjere, ulagači se plaše eskalacije carinskog rata.

"Raspoloženje su u velikoj mjeri prigušila strahovanja od trgovinskog rata i pojačana neizvjesnost u američkoj politici", pišu analitičari JPMorgana u osvrtu na situaciju na tržištima.

Unatoč rastu tri tjedna zaredom, analitičari procjenjuju da će se cijene nafte u idućem razdoblju kretati u uskom rasponu jer se trgovci plaše da bi carinski rat mogao dovesti do jačanja inflacije i negativno utjecati na međunarodnu trgovinu i rast gospodarstava, a time i na potražnju za energentima.