SAD
Podaci Instituta za upravljanje nabavom (ISM) pokazali su da je gospodarska aktivnost u SAD-u nastavila rasti u veljači. Proizvodni indeks menadžera nabave (PMI) iznosio je 52,4, označivši drugi uzastopni mjesec ekspanzije. Uslužni sektor također je nadmašio očekivanja, pri čemu je PMI u uslužnom sektoru porastao na 56,1, najvišu razinu od srpnja 2022., uz snažan rast novih narudžbi, poslovne aktivnosti i zaposlenosti.
Podaci s tržišta rada pružili su mješovitu sliku. ADP je izvijestio o rastu zaposlenosti u privatnom sektoru za 63 tisuće radnih mjesta u veljači, uz rast zaposlenosti u građevinarstvu, obrazovanju i zdravstvu. Istodobno, broj novih zahtjeva za naknadu za nezaposlene iznosio je 213 tisuća, što je blago ispod očekivanja i u skladu s razinama iz prethodnog tjedna, dok je broj najavljenih otpuštanja značajno pao u odnosu na siječanj. Međutim, službeni izvještaj o zapošljavanju pokazao je slabiji trend na tržištu rada. Broj zaposlenih izvan poljoprivrednog sektora u veljači se smanjio za 92 tisuće, znatno ispod očekivanog rasta, dok je stopa nezaposlenosti porasla na 4,4%, nastavljajući blagi uzlazni trend. Takvi podaci mogli bi dodatno zakomplicirati odluke Feda, koji mora balansirati između znakova usporavanja tržišta rada i mogućih inflacijskih pritisaka zbog rasta cijena energenata.
Na Wall Streetu su glavni dionički indeksi zabilježili pad, pri čemu je Dow Jones pao 3,0%, S&P 500 2,0%, a Nasdaq 1,2%. Tržišta su bila pod pritiskom snažnog rasta cijena nafte, koje su u proteklom tjednu porasle za više od 30%, odnosno preko 50% od početka godine, nakon eskalacije sukoba između SAD-a, Izraela i Irana. Kontrola Irana nad Hormuškim tjesnacem, ključnom rutom za globalnu opskrbu naftom, povećala je strah od poremećaja u opskrbi energentima, dok analitičari upozoravaju da bi dulji poremećaji mogli dodatno pogurati inflaciju i povećati volatilnost na financijskim tržištima.

Europa
Vojna eskalacija na Bliskom istoku potaknula je rast cijena nafte i plina, povećavajući zabrinutost oko mogućih učinaka dugotrajnijih viših cijena energije na gospodarski rast i inflaciju u Europi. Podaci Eurostata pokazali su da je inflacija u europodručju u veljači iznosila 1,9% na godišnjoj razini, iznad 1,7% zabilježenih u siječnju i tržišnih očekivanja. U takvom okruženju tržišna očekivanja monetarne politike su se promijenila, pri čemu je porasla procijenjena vjerojatnost da bi Europska središnja banka mogla ponovno povećati kamatne stope.
Tržište rada u europodručju pritom ostaje snažno. Sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u siječnju iznosila je 6,1%, što je pad u odnosu na 6,2% u prosincu i 6,3% godinu ranije, dok je stopa nezaposlenosti u cijeloj EU iznosila 5,8%. Ipak, pojedini pokazatelji upućuju na moguće početne znakove slabljenja, budući da su stope nezaposlenosti u posljednjih godinu dana blago porasle u najvećim europskim gospodarstvima, uključujući Njemačku i Francusku, dok se u EU bilježi i postupni rast nezaposlenosti među mladima.
U Italiji je gospodarstvo u posljednjem tromjesečju 2025. poraslo za 0,3% u odnosu na prethodni kvartal, pri čemu su rast potaknuli investicije i stambena izgradnja, dok je neto vanjska potražnja djelovala negativno zbog rasta uvoza i slabijeg izvoza. Stopa nezaposlenosti u zemlji pritom je u siječnju pala na 5,1%, značajno ispod 5,5% zabilježenih u prosincu.

Kina i Japan
U Kini su vlasti na godišnjem zasjedanju Nacionalnog narodnog kongresa predstavile ekonomske prioritete za 2026., postavivši cilj rasta BDP-a u rasponu od 4,5% do 5%, najniži od 1990-ih i prvi pad cilja od 2023. Proračunski deficit planiran je oko 4% BDP-a, dok cilj inflacije ostaje 2%, u okviru novog petogodišnjeg plana do 2030. Premijer Li Qiang naglasio je jačanje domaće potražnje kao ključni prioritet, uz proširenje investicija kroz nove financijske instrumente. Vlada pritom planira dodatno potaknuti ulaganja kroz povećano izdavanje obveznica i nove financijske mehanizme za financiranje infrastrukturnih i razvojnih projekata, dok strateški fokus ostaje na tehnološkoj samodostatnosti i jačanju napredne proizvodnje.
U Japanu su tržišta bila volatilna zbog neizvjesnosti oko sukoba na Bliskom istoku i mogućeg utjecaja viših cijena energije na inflaciju u zemlji koja snažno ovisi o uvozu nafte i plina. Guverner središnje banke Kazuo Ueda poručio je da bi eskalacija sukoba mogla imati značajan globalni i domaći gospodarski učinak, ali je ponovio da će središnja banka nastaviti postupno podizati kamatne stope ako se inflacija i gospodarska kretanja budu kretali u skladu s projekcijama. Prinos na 10-godišnju japansku državnu obveznicu porastao je na 2,17%, dok je jen oslabio na 157,8 za dolar, potaknuvši vlasti da upozore na mogućnost intervencije na deviznom tržištu. U međuvremenu, japanski sindikati uoči proljetnih pregovora o plaćama zatražili su prosječno povećanje od 5,94%, što tržišta pomno prate kao ključni signal održivosti rasta plaća i inflacije.

OTP Invest fondovi Kupi udjele u fondu