Prema podacima koje smo dobili od Središnjeg klirinško-depozitarnog društva, tijekom 2017. aktivnost ulagatelja zabilježena je na 19.811 računa domaćih fizičkih osoba. Drugim riječima, malo manje od 20.000 malih investitora barem jednom u godini trgovalo je dionicama. U odnosu na primjerice, 2014. godinu kada je zabilježeno 26.279 aktivnih ulagatelja, lanjski broj srezan je za četvrtinu. Najnovija dostupna statistika SKDD-a za prvo tromjesečje ove godine još je poraznija. Naime, zabilježeno je tek 9573 aktivnih računa. Valja istaknuti da taj podatak treba uzeti sa "zrnom soli" jer se radi, kako naglašava SKDD, o kumulativnom podatku dobivenom od svih članova Fonda za zaštitu ulagatelja, zbog čega ulagatelj, ako je klijent više brokerskih kuća, može biti prikazan više puta.

U odnosu na isto lanjsko razdoblje kada je zabilježen 12.671 ulagatelj koji je nešto kupio ili prodao na burzi, broj aktivnih računa manji je preko 24 posto.

Sukladno tome, istopila se i vrijednost dionica koje posjeduju mali investitori. Krajem ožujka u SKDD-u je bilo pohranjeno 58,6 milijardi kuna u dionicama domaćih fizičkih osoba što je 2,7 milijardi kuna manje nego godinu ranije. Tamas Nagy, predsjednik Udruženja društava za poslovanje i posredovanja na financijskim tržištima ističe kako su od 2008/09. godine, kada je tržište bilo na vrhuncu, promet i volumeni u konstantnom su padu, a u skladu s time i aktivnost te broj investitora. "S obzirom da je povjerenje u tržište kapitala na niskim razinama uslijed događaja koji su nas zadesili u prethodnim godinama, ne čudi da se broj aktivnih investitora smanjio. Uzrok je više puta identificiran, ali važnije je pitanje kako popraviti situaciju. Edukacija je jedno od rješenja, ali ne samo edukacija investitora već i edukacija izdavatelja, ali i potencijalnih novih izdavatelja", smatra Nagy.

Problem edukacije identificira i predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić. "Koliko je razina razumijevanja financijskog sustava niska, dobro je vidljivo na nedostatku šireg javnog odjeka i slaboj zainteresiranosti građana vezano uz recentnu mirovinsku problematiku. Mirovinski fondovi upravljaju imovinom preko 1,8 milijuna građana, koji su time također posredni sudionici tržišta kapitala", naglašava Gažić. Tamas Nagy u boljke domaćeg tržišta uvrštava i razinu korporativne kulture i transparentnosti poslovanja kompanija. "Osim toga, ono što domaćem tržištu kapitala nedostaje su nova izdanja. Dok je protekla 2017. godina primjerice, globalno bila najaktivnija godina od financijske krize što se tiče IPO-a, u Hrvatskoj je taj segment u potpunosti nestao. Na kraju se postavlja pitanje želimo li uopće imati tržište kapitala i burzu atraktivnu ulagateljima", kaže Nagy. Osim novih uvrštenja i veće transparentnosti kompanija, za povratak malih ulagača na domaću burzu potreban je još i snažniji gospodarski rast te privatizacija državnih poduzeća putem burze.

"Međutim, ako bi se morali postaviti prioriteti, to bi prije svega bila transparentnost poslovanja kompanija i vraćanje povjerenja u tržište, što je ujedno i najzahtjevniji segment. Također, ključan element su nova izdanja", ocjenjuje Nagy. Ivana Gažić kaže kako hrvatsko tržište kapitala dugi niz godina iščekuje često najavljivane privatizacijske procese, koji bi se definitivno trebali intenzivirati. "Štednja građana godinama je u uzlaznom trendu, kapitala ima, ali nedostaje neka nova ‘velika′ dionica koja bi mogla povećati atraktivnost tržišta u cjelini. Našem tržištu sigurno treba novih investicijskih projekata, novih uvrštenja i privatizacija. Uvrštenje je uvijek dobar potez jer pozitivno utječe na jačanje korporativnog upravljanja i transparentnost te posljedično na povećanje vrijednosti kompanije", zaključuje Gažić.