Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 32 centa u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 76,82 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po gotovo nepromijenjenoj cijeni, od 67,88 dolara.

Tržišta je zaokupio podatak američke vlade o padu zaliha sirove nafte u prošlom tjednu, za 4,3 milijuna barela, na 401,49 milijuna barela, najnižu razinu od veljače 2015. godine.

Dodatnu potporu cijenama, izvan SAD-a, pružaju američke sankcije Iranu, koje bi od studenog trebale obuhvatiti i naftni sektor. Očekuje se da će zbog smanjenog iranskog izvoza opskrba prema kraju godine biti tješnja.

"Po našem je mišljenju glavni pokretač rasta cijena nafte i dalje opetovano američko uvođenje... sankcija potrošačima iranske nafte", istaknuli su ovog tjedna u banci Standard Chartered.

"Oprezno smo snizili procjenu opskrbe iz Irana za samo 500.000 barela dnevno, polazeći od pretpostavke da će 2019. i 2020. godine proaizvoditi 3,3 milijuna barela dnevno", kazao je Bjarne Schieldrop iz SEB Marketsa.

Washington je naznačio da bi mogao ponuditi privremeno izuzeće od sankcija saveznicama koje ne mogu odmah prekinuti uvoz iz Irana.

Raspoloženje na tržištima donekle je pokvario rast zaliha derivata u SAD-u u prošlom tjednu, kao i relativno slaba potražnja za gorivom tijekom ljetne sezone vožnje u SAD-u, kada potrošnja tradicionalno doseže vrhunac. Zalihe benzina porasle su za 1,8 milijuna barela a zalihe derivata, uključujući dizel i loži ulje, za 3,1 milijun barela, objavila je vlada.

Na strani ponude, američka proizvodnja sirove nafte u prošlom se tjednu zadržala na srpanjskoj razini od rekordnih 11 milijuna barela dnevno.

Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) jutros objavila da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u četvrtak iznosila 74,51 dolar, što znači da je pala 67 centi u odnosu na prethodni dan trgovanja.