Na Wall Streetu je u proteklih godinu dana Dow Jones skočio 25,2 posto, na 24.719 bodova, dok je S&P 500 porastao 19,5 posto, na 2.673 boda, a Nasdaq indeks 28,2 posto, na 6.903 boda.

Svi indeksi na najvećoj svjetskoj burzi kreću se oko najviših razina u povijesti, a njihov rast u 2017. najveći je od 2013. godine.

To se zahvaljuje solidnom rastu američkog gospodarstva, rastu zarada kompanija i poreznoj reformi vrijednoj 1.500 milijardi dolara. Uz to, niska inflacija podržava očekivanja da američka središnja banka neće žuriti sa zaoštravanjem monetarne politike.

Doduše, u 2017. Fed je čak u tri navrata povećavao ključne kamatne stope za po 0,25 postotnih bodova, no to nije pokolebalo ulagače na tržištima dionica jer vjeruju da je najveće svjetsko gospodarstvo dovoljno snažno da izdrži to povećanje cijene novca.

Tehnološki sektor najveći dobitnik

Među 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa najviše je, 37 posto, skočio tehnološki sektor, što se zahvaljuje snažnom rastu zarada i prihoda tehnoloških divova, kao što su Apple, Alphabet, krovna kompanija Googlea, Facebook, Amazon...

Među većim dobitnicima je i financijski sektor, kojega je poticalo povećanje kamata Feda jer bi to trebalo povećati profitabilnost banaka.

Jedina dva sektora koji su zabilježili gubitke su telekomunikacijski, s padom od 5,7 posto, i energetski, s gubitkom od 3,7 posto.

Ulagači su optimistični i u vezi 2018. godine, s obzirom da bi tržišta trebala podržati nedavno prihvaćena najveća porezna reforma u SAD-u u 30 godina.

Među promjenama se ističe smanjenje poreza na dohodak imućnijih građana, dok je porezna stopa kompanijama srezana s 35 na 21 posto.

Prema procjenama analitičara UBS-a, smanjenje poreza moglo bi potaknuti rast zarada kompanija iz sastava S&P 500 indeksa za oko 9 posto.

Uz to, analitičari kažu da bi, nakon smanjenja poreza, kompanije mogle više sredstava izdvojiti za otkup dionica na tržištu i povećati dividende, što ide u prilog tržištu kapitala.

Analitičari smatraju da bi ubuduće najviše mogli rasti sektori koji su najviše osjetljivi na gospodarska kretanja, s obzirom da se očekuje i ubrzanje rasta.

Pitanje je, međutim, koliko će povećana potrošnja utjecati na rast potrošačkih cijena. Ako ojača inflacija, idućih bi godina američka središnja banka mogla ubrzati tempo povećanja kamata.

"Pitanje je što će se događati u 2018. Doista je puno optimizma ugrađeno u cijene dionica na tržištu, pa postoji mogućnost razočaranja", kaže Sam Stovall, strateg u tvrtki CFRA Research.

Rekordi njemačkog i britanskog indeksa

I na europskim je burzama protekla godina bila najbolja od 2013., no rast cijena ipak je bio manji nego na Wall Streetu.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica porastao je 7,7 posto, što se ponajviše zahvaljuje skoku cijena dionica u tehnološkom sektoru za gotovo 20 posto. S nešto blažim rastom slijedio je rudarski sektor.

S druge strane, cijene dionica u telekomunikacijskom, maloprodajnom i medijskom sektoru skliznule su između 2,4 i 3,7 posto.

Na razvijenim europskim tržištima najveći rast zabilježio je burzovni indeks u Italiji, 13,6 posto, a pratio ga je njemački DAX, koji je porastao 12,5 posto i godinu završio na 12.917 bodova. Donedavno se kretao i iznad 13.000 bodova, najvišim razinama u povijesti.

Britanski FTSE indeks prilično je zaostao po rastu od 7,6 posto, no također se kreće na rekordnim razinama. Godinu je završio na 7.687 bodova.

Na listi europskih burzi s najvećim dobicima predvode periferna tržišta, kao što je grčka burza, s rastom od 24,7 posto, i portugalska, koja je ojačala 15,2 posto.

Španjolski IBEX indeks porastao je, pak, 7,4 posto, što je u odnosu na druge europske burze spori rast. Posljedica je to krize u Kataloniji, nakon referenduma koji je pokazao da većina tamošnjih stanovnika želi nezavisnost od Španjolske.

Ta će kriza, kao i teški pregovori o izlasku Britanije iz Europske unije i iduće godine predstavljati najveće rizike za europska tržišta.

"Što se Brexita tiče, očekujemo manje-više istu priču kao i u proteklih godinu dana i to će konstantno pritiskati tržišta", kaže Jasper Reimers, analitičar u tvrtki Vertex Capital.

Ipak, ulagači su optimistični, kaže Reimers, no upozorava da postoji i rizik od daljnjeg jačanja eura, što ne bi pozitivno utjecalo na europske izvoznike.

Tečaj eura porastao je, naime, u proteklih godinu dana prema američkom dolaru za više od 14 posto, pa se probio iznad razine 1,20 dolara.

Dvoznamenkasti rast azijskih burzi

I na azijskim su burzama cijene dionica snažno porasle, na većini njih po dvoznamenkastim stopama.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica skočio je više od 32 posto, što je njegov najveći dobitak od 2009. godine.

To se, među ostalim, zahvaljuje rastu cijena sirovina, što je pozitivno utjecalo na rudarski sektor.

Tako je, primjerice, cijena nafte na londonskom tržištu u proteklih godinu dana skočila oko 17 posto, na 66 dolara po barelu, najvišu razinu u dvije i pol godine.

I ostale su sirovine znatno poskupile jer se ulagači nadaju jačanju potražnje, s obzirom na ubrzani rast globalnog gospodarstva.

Tako je cijena bakra u proteklih godinu dana skočila više od 30 posto, na otprilike 7.250 dolara po toni, nedaleko najviših razina u četiri godine.

Poskupilo je i zlato, za 12 posto, na otprilike 1.300 dolara po unci.

Među azijskim burzama najveći rast cijena dionica u protekloj godini zabilježen je u Hong Kongu, 36 posto, a slijedi Indija s rastom od 27, a potom Južna Koreja s dobitkom od 22 posto.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks ojačao gotovo 20 posto, dok je kineski CSI300 indeks osvojio 21,8 posto.

Dobra godina za burze zahvaljuje se ubrzanju rasta globalnog gospodarstva, jačanju zarada kompanija, kao i niskoj inflaciji.

Craig James, ekonomist u fondu CommSec, kaže da je od 73 svjetske burze koje prati samo njih devet u ovoj godini zabilježilo pad cijena dionica.

MSCI indeks svjetskih burzi, koji prati dionice u 47 zemalja, porastao je u proteklih godinu dana 22 posto, pa je tržišna vrijednost dionica u sastavu tog indeksa porasla za gotovo 9.000 milijardi dolara.