Kada je riječ o ulaganjima u fondove, a posebno o štednji u fondovima, u Hrvatskoj i dalje postoji značajan prostor za rast, istaknuto je u četvrtak na konferenciji za medije Raiffeisen Capital Managementa, na kojoj je rečeno i da je kod građana još uvijek prisutan strah od tržišta kapitala.

Ovaj međunarodni upravitelj imovinom sa sjedištem u Beču je od studenoga 2025. prisutan na hrvatskom tržištu putem vlastite podružnice. S krajem 2025. imovina pod upravljanjem društva dosegnula je 46,7 milijardi eura, što predstavlja rast od 6,1 posto na godišnjoj razini, pri čemu je na tržištima srednje i istočne Europe lani ostvaren čak i rekordni rezultat.

Prema riječima glavnog izvršnog direktora Hannesa Cizeka, investicijski fokus bio je usmjeren na infrastrukturu, visokotehnološki sektor i umjetnu inteligenciju, obnovljive izvore energije te dioničke strategije usmjerene na dividende i fondove s fokusom na prihod. "Ovaj ohrabrujući trend potvrđuje da investicijski fondovi dobro funkcioniraju i u zahtjevnim tržišnim uvjetima te su tražen investicijski proizvod. Aktualna zbivanja u Iranu dodatno pokazuju otpornost takvih ulaganja na geopolitičke krize", istaknuo je.

Na razini cijele RBI Grupe imovina pod upravljanjem u 2025. godini porasla je na 68 milijardi eura, uz rast od 6,4 posto. U taj iznos uključen je i fondovski volumen koji Raiffeisen drži u Hrvatskoj, a koji doseže osam milijardi eura. "Hrvatska je važan dio Raiffeisen grupacije, no kada je riječ o ulaganjima u fondove, a posebno o štednji u fondovima, i dalje postoji značajan prostor za rast, osobito u usporedbi sa Slovačkom i Češkom. Taj potencijal želimo iskoristiti u nadolazećim godinama. Primjećujemo da naši klijenti i dalje pokazuju izraženu sklonost izbjegavanju rizika. Upravo zato kroz specijalizirane dioničke i mješovite fondove nudimo proizvode koji potiču veće preuzimanje rizika", istaknuo je Cizek.

Govoreći o prilikama i rizicima koje ulagači na tržištima kapitala mogu očekivati u nadolazećim mjesecima, osvrnuo se na sukob na Bliskom istoku, u slučaju čije daljnje eskalacije, uz još značajniji rast cijena nafte, bi moglo doći do još snažnijih inflacijskih pritisaka, što bi ograničilo prostor za djelovanje središnjih banaka. No trenutačno, kazao je Cizek, dionička tržišta pokazuju iznenađujuću otpornost, dok tržišta obveznica znatno osjetljivije reagiraju na svakodnevne političke promjene.

Osim ponovnog jačanja inflacije, upozorio je i na rizik "AI balona", kao i na slabljenje pozitivnih trendova na tržištu rada. "Visoke valuacije, posebno u sektoru umjetne inteligencije, nose potencijal razočaranja. U takvom okruženju tematska alokacija, regionalna diferencijacija i svjesna diverzifikacija postaju još važnije. Umjetna inteligencija, tržišta u razvoju, infrastrukturna ulaganja i mogući europski oporavak čine ključne stupove strategije tržišta kapitala za 2026.", zaključio je Cizek.

"Mnogi ulaganje u dionice poistovjećuju s kockanjem"

Vesna Tomljenović, direktorica za Hrvatsku i voditeljica zagrebačke podružnice Raiffeisen Capital Managementa, istaknula je zadovoljstvo proširenom ponudom fondova, pa hrvatski ulagači sada mogu koristiti visoko specijaliziranu ponudu fondova s raznolikim sektorskim i geografskim fokusom, uključujući ulaganja u tehnologiju, zdravstvo, infrastrukturu, ETF-ove, telekomunikacije, financije, robu široke potrošnje i sirovine.

Iako rezultati pokazuju da je financijska pismenost u Hrvatskoj relativno zadovoljavajuća, Tomljenović je kazala da ponašanje i stavovi građana još nisu na toj razini. Tako i dalje uglavnom ulažu u nekretnine, višak novca drže na tekućem računu, a što je između ostalog rezultat i dalje prisutnog "velikog straha" od tržišta kapitala, smatra.

"U Hrvatskoj financijska pismenost često ne prati razinu kapitala kojim građani raspolažu, a koji je uglavnom uložen u nekretnine i gotovinu na računima. Mnogi ulaganje u dionice poistovjećuju s kockanjem i ne razlikuju špekulaciju od dugoročnog ulaganja. Velik dio stanovništva drži novac na tekućim računima s gotovo nikakvom kamatom i nije svjestan da inflacija svake godine smanjuje kupovnu moć", ocijenila je.

Smatra i da malo ljudi zna da su u Hrvatskoj prinosi od dionica ili fondova potpuno oslobođeni poreza nakon dvije godine držanja. "To je velika prednost u odnosu na druge oblike štednje za mirovinu. Ipak, ljudi često ulažu u ono u čemu je susjed imao uspjeha prije deset godina - najčešće u apartman na moru - zanemarujući troškove održavanja i nove investicijske trendove", zaključila je Tomljenović.

Važnost infrastrukturnih ulaganja

Voditelj odjela za buduće transformacijske teme u uredu za održivost Raiffeisen Capital Managementa Stefan Grunwald istaknuo je da je prepoznavanje investicijskih trendova u stalno promjenjivom okruženju jedna od ključnih zadaća upravitelja imovinom. "Kako bi se ojačala gospodarska i društvena održivost te otpornost, industrija fondova mora imati aktivnu ulogu u suočavanju s tim izazovima", poručio je.

Infrastrukturna ulaganja, istaknuo je, čine okosnicu transformacije, što uključuje osiguranje opskrbnih lanaca i sirovina radi stabilnosti i kontinuiteta proizvodnje. "U okruženju viših kamatnih stopa i potrebe za javnim ulaganjima, strateške investicije ključne su za dugoročnu stabilnost gospodarstva. Upravo transformacija infrastrukture predstavlja veliku investicijsku priliku koja može povećati učinkovitost i potaknuti gospodarski rast", smatra.

Osim novih projekata, kazao je, naglasak je i na obnovi postojeće infrastrukture. "U uvjetima ograničenog proračuna, pitanje financiranja od ključne je važnosti. Potrebno je jasno definirati uloge države i privatnog sektora u financiranju i provedbi infrastrukturnih projekata. Dugoročne smjernice države pritom su nužne kako bi se osigurao stabilan i održiv razvoj", poručio je Grunwald.

Rekao je i da su globalne investicijske potrebe velike, osobito u Europi i SAD-u, no razina ulaganja ih ne prati, zbog čega se procjenjuje da će jaz u financiranju do 2040. dosegnuti oko 15.000 milijardi američkih dolara.