U analizama i prognozama globalnih ekonomskih kretanja u novije se vrijeme gotovo neizostavno se navode i neizvjesnosti vezane trgovinske ratove, no usporedno s novim zonama trgovinskih napetosti na financijskim tržištima obveznice kao investicijska klasa dobivaju na atraktivnosti.

Pritom očito nije smetnja to što su prinosi već dosta dugo veoma niski. A dok je to, primjerice, prinose na 10-godišnji dug Njemačke ponovno gurnulo u negativnu zonu (trenutno oko -0,1%), u slučaju Hrvatske prinosi na 10-godišnji državni dug, na koji su investitori na sekundarnom tržištu još donedavno tražili oko dva posto prinosa (tu su granicu prvi put probili u ožujku) sveli na trenutnih 1,74 posto. Aktualna gibanja na tržištima, pak, pomno prate i u našem Ministarstvu financija.

Tim ministra Zdravka Marića za upravljanje javnim dugom već je prije nekoliko tjedana zakoračio prema pripremama za novi izlazak na međunarodno tržište obveznica, iako do prvog sljedećeg velikog dospijeća obvezničkog duga ima više od pet mjeseci. Prema saznanjima Poslovnog dnevnika, nakon poziva za ponude za aranžiranje novog izdanja, u Katančićevoj su već izabrali i savjetnički trojac koji će voditi prodaju euroobveznice.

Ovaj put taj je posao, kako neslužbeno doznajemo, povjeren JPMorganu, Citigroupu te Erste grupi. U pozivu investicijskim bankama kao okvirna veličina izdanja istaknuto je 1,25 milijardi eura. To zapravo odgovara iznosu dospijeća 10-godišnje euroobveznice iz 2009., koja je izvorno izdana na iznos od 1,5 mlrd. USD (uz valutni swap), a na naplatu stiže 5. studenoga. Potkraj studenooga slijedi i dospijeće 15-godišnje domaće obveznice vrijedne milijardu eura.

Hoće li se pri skorom izlasku na inozemno tržište ići na inicijalni iznos, odnosno hoće li izdanje euroobveznica biti premašiti iznos za refinanciranje "stare", zacijelo će se procijeniti ovisno o tržišnom sentimentu. Već pri prvom pripremnom koraka Ministarstva financija govorilo se da je ciljani tajming lipanj. Novo izdanje tako bi uvertiru moglo imati i u još jednoj potvrdi poboljšanja kreditnog rejtinga Hrvatske.

Jer, nakon vraćanja investicijskog ranga ocjene od strane Standard & Poorsa, i Moody′sova poboljšanja izgleda (ne i same ocjene), računa se da bi 7. lipnja i Fitch Hrvatskoj mogao vratiti investicijski rejting. Kako bilo, refinanciranje dviju obveznica koje ove godine stižu na naplatu državnom će proračunu, koji je u protekle tri godine već smanjio kamatne troškove za tri milijarde kuna, značiti daljnje uštede na kamatama. Jer, na euroobveznicu (iz 2009.) godišnje se plaćala kamata od 6,75 posto, a na domaću (iz 2004.) 5,375 posto.