Državni tajnik u Ministarstvu financija Davor Zoričić rekao je u petak da nakon donošenja Strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala do 2030., kojeg je Vlada usvojila u ožujku, slijedi zahtjevna faza njegove implementacije i da je strateški cilj doseći klasifikaciju našeg tržišta kao tržišta u razvoju.

Zoričić je u petak, na 28. znanstveno-stručnoj konferenciji Financijsko tržište, koju organizira Hrvatska udruga banaka, održao uvodno predavanje o implementaciji Strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala. Odgovarajući na novinska pitanja, Zoričić je rekao da je situacija na tržištu dobra, da su se kontinuitet makroekonomske stabilnosti i rasta našeg BDP-a preslikali posljednje dvije godine i na tržište kapitala tako da Crobex indeks raste dvoznamenkastim stopama već dvije godine za redom.

"Nadamo se da će se to nastaviti i te trendove želimo iskoristiti kako bismo osigurali razvoj tržišta kapitala, što bi našim poduzećima trebalo omogućiti bolji pristup financiranju, razvoj gospodarstva i stabilne stope rasta BDP-a", kazao je.

Zoričić je rekao da je, što se tiče državnih vrijednosnih papira, do sada u njihovoj kupnji sudjelovalo 280 tisuća građana, otvoreno je 52 tisuće novih računa, što su novi investitori na domaćem tržištu u nešto više od dvije godine. "To je sigurno skrenulo pažnju šire javnosti na tržište kapitala, na vrijednosne papire, nadamo se da će zadržati pažnja i na državne vrijednosne papire, ali da će se preslikati i na druge oblike ulaganja i korporacijske vrijednosnice", istaknuo je.

U vezi novog upisa trezorskih zapisa, koji kreće u ponedjeljak, naglasio je da građani mogu napraviti upis i reinvestirati svoje ulaganje u jednogodišnji trezorski zapis koji su napravili prošle godine. Dodao je da je novost da pored digitalnog kanala e-riznice, sada postoji i digitalni kanal m-riznica pa će građani moći ulagati u trezorske zapise i preko mobilne aplikacije.

Predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e Ante Žigman izjavio je da je hrvatsko financijsko tržište okolnostima globalnih neizvjesnosti, trgovinskog rata i promjena carina, pokazalo dosta veliku otpornost, da mirovinski fondovi i dalje imaju pozitivne prinose od početka godine, a investicijski fondovi su uspjeli zadržati većinu klijenata, koji nisu izlazili iz fondova, nego su se više orijentirali prema fondovima, koji imaju veću sigurnost.

Kazao je i da će Europska središnja banka svoju sljedeću odluku o snižavanju kamatnih stopa orijentirati prema kretanju inflacije, a za sada svi pokazatelji ukazuju da je moguće očekivati daljnje smanjenje kamatnih stopa, što je dobro za poduzeća. U tom kontekstu, očekujemo da bi smanjivanje kamatnih stopa pozitivno utjecalo na financijsko tržište i vrijednosti kompanija na tržištu u sljedećem razdoblju, rekao je.