Na europskim se burzama u četvrtak ujutro trguje oprezno, pri čemu indeksi stagniraju, dok ulagači čekaju kako će se rasplesti politička kriza u Francuskoj.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer, kada je porastao.

Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,25 posto, na 9.525 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,35 posto, na 24.680 bodova, a pariški CAC 0,26 posto, na 8.080 bodova.

U fokusu ulagača i dalje je politička kriza u Francuskoj, koja se produbila nakon što je premijer Sebastien Lecornu podnio ostavku.

No, čini se da većina stranaka ne želi raspuštanje parlamenta i nove izbore, pa je predsjednik države Emmanuel Macron poručio da će u roku od dva dana imenovati novog premijera.

Azijske burze prate rast Wall Streeta

A na azijskim su burzama cijene dionica porasle. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 9,30 sati u plusu 0,3 posto.

Pritom je japanski Nikkei indeks ojačao 1,8 posto, dok su cijene dionica u Indiji, Australiji i Šangaju porasle između 0,1 i 1,3 posto. U Hong Kongu su, pak, blago pale, dok se u Južnoj Koreji i dalje zbog praznika ne radi.

Tako azijske burze prate jučerašnji rast Wall Streeta, gdje je S&P 500 porastao 0,6, a Nasdaq indeks 1,1 posto.

Novi rekordi ta dva indeksa zahvaljuju se rastu cijena dionica nekoliko tehnoloških divova jer već dulje vrijeme velike investicije i različiti poslovni ugovori vezani za razvoj umjetne inteligencije podržavaju rast tehnološkog sektora.

„Glavna je tema i dalje agresivan rast jer stalno stižu nove vijesti o različitim poslovnim dogovorima povezanim s područjem umjetne inteligencije. Sve vezano uz AI privlači veliku pozornost", kaže Bill Merz, direktor u tvrtki U.S. Bank Wealth Management.

U fokusu ulagača bio je jučer i zapisnik s posljednje sjednice čelnika američke središnje banke koji je pokazao podijeljenost u mišljenju o kamatnim stopama.

Neki od njih zabrinuti su zbog slabljenja tržišta rada i spremni su na daljnje smanjenje kamata do kraja godine, dok drugi nisu skloni agresivnom smanjenju cijene novca jer je inflacija još uvijek znatno iznad ciljanih razina Feda od oko 2 posto.

Fed je u rujnu kamate smanjio za 0,25 postotnih bodova, a većina analitičara procjenjuje da će ih do kraja godine smanjiti još u dva navrata za po 0,25 postotnih bodova.

„Glavna rasprava se vodi oko toga u kojoj će mjeri Fed smanjiti kamate i koliko je monetarna politika restriktivna", kaže Zachary Hill, direktor u tvrtki Horizon Investments.

Upozorava da i Fedu i ulagačima u donošenju odluka prepreku predstavlja nedostatak najvažnijih gospodarskih izvješća, s obzirom da savezne službe ne rade već osmi dan.

Čini se, kažu analitičari, da će se ta stanka protegnuti do idućega tjedna jer republikanski i demokratski zastupnici u Kongresu ne uspijevaju postići dogovor o daljnjem financiranju saveznih službi.