Na europskim se burzama u utorak ujutro trguje oprezno, dok ulagači analiziraju situaciju u najvećim gospodarstvima i poruke iz središnjih banaka o kamatama i inflaciji.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,1 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,11 posto, na 7.377 bodova, dok je frankfurtski DAX ojačao 0,10 posto, na 14.327 bodova, a pariški CAC 0,30 posto, na 6.628 bodova.

A na azijskim su burzama cijene dionica porasle, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u plusu otprilike 2 posto.

Pritom je japanski Nikkei indeks ojačao 0,1 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Šangaju i Hong Kongu porasle između 0,3 i 3,9 posto. U Australiji su, pak, skliznule 0,1 posto.

Snažan rast hongkonškog burzovnog indeksa ponajviše se zahvaljuje oporavku tehnološkog sektora jer se ulagači nadaju popuštanju napetosti između SAD-a i Kine nakon razgovora između Bidena i Xia na sastanku skupine G20 na Baliju.

Rast kineskih tržišta zahvaljuje se i porukama tamošnjih vlasti o poticajima gospodarstvu. A da je podrška potrebna pokazuje niz posljednjih gospodarskih pokazatelja.

Tako je, primjerice, jutros objavljeno da je potrošnja u listopadu pala na godišnjoj razini, dok je industrijska proizvodnja porasla manje nego što se očekivalo.

A moguće je i dalje usporavanje aktivnosti jer bi neki kineski gradovi ponovno mogli uvesti restriktivne mjere za suzbijanje covida-19 zbog rasta broja zaraženih tim virusom.

Na većini azijskih tržišta zbog toga se, kao i zbog pada Wall Streeta, trguje oprezno.

Dow Jones oslabio je jučer 0,6 posto, dok je S&P 500 skliznuo 0,9, a Nasdaq indeks 1,1 posto.

Nakon snažnog rasta u posljednja dva dana prošloga tjedna, tržište se u ponedjeljak smirilo, a indeksi izgubili dio dobitaka.

Djelomice je to posljedica upozorenja guvernera Feda Christophera Wallera da je tržište pretjerano reagiralo na samo jedan podatak i da će trebati niz slabijih izvješća o inflaciji da bi središnja banka odmaknula nogu s kočnica.

„Tržišta bi se sada trebala koncentrirati na krajnju točku povećanja kamata, a ne na tempo svakog povećanja, a ta krajnja točka vjerojatno je još dosta udaljena", poručio je Waller.

Prošloga je tjedna podatak o usporavanju inflacije u SAD-u u listopadu s rujanskih 8,2 na 7,7 posto na godišnjoj razini izazvao snažan rast cijena dionica na Wall Streetu i drugim najvećim svjetskim burzama.

No, euforija je splasnula jer se očekuje daljnje povećanje kamata središnjih banaka, premda sporijim tempom nego dosad.

„Ima smisla što se tržište odlučilo na stanku kako bi se razmislilo o Fedovim mogućim daljnjim potezima i vidjelo što će biti idući pokretač tržišta", kaže Yung-Yu Ma, strateg u tvrtki BMO Wealth Management.

Nakon što je početkom studenoga Fed četvrtu sjednicu zaredom povećao ključne kamate za agresivnih 0,75 postotnih bodova, analitičari očekuju usporavanje tempa povećanja kamata u prosincu na 0,50 postotnih bodova.

No, važnije je pitanje do koje će razine na kraju ciklusa zaoštravanja monetarne politike Fed povećati kamate - na 4,75 ili čak 5,00 posto?

Trenutno se ključne kamate kreću u rasponu od 3,75 do 4 posto, najvišoj razini od početka 2008. godine.