Na europskim se burzama u četvrtak ujutro trguje oprezno jer je zbog povišene inflacije u eurozoni Europska središnja banka poručila da bi uskoro mogla ponovno povećati kamatne stope.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,15 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,45 posto, na 10.830 bodova, a pariški CAC 0,35 posto, na 8.435 bodova. Frankfurtski DAX ojačao je, pak, 0,05 posto, na 26.299 bodova.

Trguje se oprezno jer bi Europska središnja banka (ECB) mogla uskoro, možda već na sjednici u rujnu, povećati kamatne stope.

Jučer je iz ECB-a poručeno da kamatne stope u eurozoni moraju dodatno rasti jer se sukob na Bliskom istoku odužuje, a snažno gospodarstvo eurozone stvara rizike od jačanja inflacije.

ECB je u lipnju prvi put nakon gotovo tri godine podigao kamate kako bi spriječio da se rast cijena energije, potaknut ratom na Bliskom istoku, previše proširi na gospodarstvo.

Azijski ulagači oprezni

I na većini azijskih burzi cijene su dionica pale. No, MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,3 posto, ojačavši treći dan zaredom.

Pritom su cijene dionica u Japanu, Indiji, Hong Kongu i Australiji pale između 0,1 i 1 posto. U Šangaju i Južnoj Koreji porasle su, pak, između 1,1 i 1,5 posto.

Na samom početku trgovanja većina tih indeksa bila je u pozitivnom području jer su ulagače ohrabrili bolji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati Nvidije.

Cijena dionice najveće svjetske kompanije po tržišnoj vrijednosti skočila je više od 4 posto, što je potaknulo cjelokupni tehnološki sektor.

No, kasnije je entuzijazam splasnuo, pa je većina indeksa trenutno u negativnom području.

Ulagači su oprezni jer su jučer objavljeni podaci pokazali da je inflacija u SAD-u porasla više od očekivanja.

Naime, prema indeksu troškova osobne potrošnje, inflacija je u srpnju iznosila 3,7 posto na godišnjoj razini.

To nije osjetnije utjecalo na očekivanja u vezi kamata, pa se na tržištu i dalje procjenjuje da će američka središnja banka na sjednici u rujnu najvjerojatnije ostaviti kamate nepromijenjene.

No, kako se inflacija kreće znatno iznad ciljane razine Feda od 2 posto, vjeruje se da će do kraja godine središnja banka povećati kamate za 0,25 postotnih bodova.

A zadrže li se i cijene nafte na povišenim razinama, moguć je daljnji rast inflacije u svijetu idućih mjeseci, To bi, pak, navelo središnje banke na povećanje kamatnih stopa, što bi negativno utjecalo na tržišta dionica.