Na europskim su burzama u petak ujutro cijene dionica porasle, nakon jučerašnjeg pada, a najviše su porasli rudarski i naftni sektor, što se zahvaljuje rastu cijena sirovina i nafte.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,7 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,82 posto, na 7.640 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,89 posto, na 16.690 bodova, a pariški CAC 0,79 posto, na 7.445 bodova.

Najviše su, više od 1 posto, jutros porasle cijene dionica u rudarskom, građevinskom i naftnom sektoru, što se zahvaljuje rastu cijena nafte i sirovina.

Podršku tržištu pruža i jučerašnja izjava predsjednice Europske središnje banke Christine Lagarde da je najgore što se inflacije tiče vjerojatno prošlo i da će kamatne stope biti smanjene ako inflacija padne na razinu od 2 posto.

A na azijskim su burzama cijene dionica pale. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 9,30 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer i na putu je tjednog gubitka od oko 0,7 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks porastao oko 1,5 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Australiji, Hong Kongu i Južnoj Koreji pale između 0,1 i 0,6 posto.

Azijski ulagači su na oprezu jer ni novi makroekonomski podaci ne ukazuju na ubrzanje oporavka kineskog gospodarstva.

Doduše, izvoz je u prosincu porastao 2,3 posto na godišnjoj razini, nešto više nego što se očekivalo, no uvoz je porastao za samo 0,2 posto, manje nego što se očekivalo.

Potrošačke su cijene, pak, u drugom po veličini svjetskom gospodarstvu u prosincu pale 0,3 posto na godišnjoj razini, pa je nastavljen niz pada cijena.

A deflacija i slabost uvoza ukazuju na slabu domaću potražnju.

Azijskim burzama poticaj nije stigao ni s Wall Streeta, gdje su jučer najvažniji indeksi ostali gotovo nepromijenjeni jer je ulagače pokolebalo izvješće koje je pokazalo da su potrošačke cijene u prosincu u SAD-u porasle 0,3 posto na mjesečnoj razini, dok su na godišnjoj razini ojačale 3,4 posto.

To je viša stopa inflacije nego što se očekivalo jer su analitičari procjenjivali da će cijene porasti 0,2 posto na mjesečnoj, a 3,2 posto na godišnjoj razini.

Temeljna stopa inflacije, bez cijena hrane i energenata, blago je, pak, skliznula s 4 na 3,9 posto na godišnjoj razini, pa je i dalje znatno iznad Fedove ciljane razine od 2 posto.

Zbog toga je splasnuo optimizam u vezi smanjenja kamatnih stopa Feda.

Krajem prošle godine cijene su dionica snažno porasle jer su se ulagači nadali agresivnom smanjenju kamata Feda u ovoj godini, počevši od ožujka.

No, sada su takve špekulacije splasnule. Tim više što čelnici Feda poručuju da je još uvijek prerano za smanjenje kamata jer je inflacija i dalje visoka.