Na europskim su burzama u četvrtak ujutro cijene dionica porasle, no znatno blaže nego dan prije, dok ulagači analiziraju situaciju nakon što je američka središnja banka povećala kamatne stope, a smanjila procjene rasta gospodarstva.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,4 posto, nakon jučerašnjeg snažnog skoka.

Jutros je londonski FTSE indeks u plusu 0,51 posto, na 7.328 bodova, dok je frankfurtski DAX ojačao 0,02 posto, na 14.443 boda, a pariški CAC 0,71 posto, na 6.635 bodova.

I na azijskim su burzama cijene dionica porasle, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u plusu 3 posto, ojačavši drugi dan zaredom.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks porastao 3,5 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Australiji, Šangaju i Hong Kongu porasle između 1,1 i 6,7 posto.

I jutros su, drugi dan zaredom, najviše porasle kineske burze, što se zahvaljuje najavi novih poticajnih mjera zbog usporavanja rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

Mjere će koristiti posrnulom nekretninskom sektoru, pa su jutros dionice nekretninskih kompanija među najvećim dobitnicama.

Snažno su skočile i cijene dionica kineskih tehnoloških divova, kao što su Alibaba i Tencent, nakon vijesti da kineski i američki tržišni regulatori rade na planu koji bi omogućio nastavak trgovanja dionicama kineskih kompanija na američkim burzama.

Naime, kineski tehnološki sektor već je dulje vrijeme pod pritiskom zbog prijetnji američkog tržišnog regulatora da će izbaciti neke kompanije iz burzovnog uvrštenja zbog nepoštivanja određenih pravila.

Ulagače su ohrabrile i vijesti o pozitivnim pomacima u pregovorima između Rusije i Ukrajine.

Fed povećao kamate, smanjio procjene BDP-a

Podršku tržištima pruža i jučerašnji skok burzovnih indeksa na Wall Streetu za više od 1,5 posto, nakon poruka američke središnje banke.

Naime, nakon dvodnevne sjednice, čelnici Feda povećali su jučer ključnu kamatnu stopu po prvi puta od 2018. godine, za 0,25 postotnih bodova, a kako bi se suzbila inflacija, koja je dosegnula najviše razine u 40 godina, procjenjuju da bi ta kamata na kraju godine mogla iznositi između 1,75 i 2 posto.

I dok je povećanje kamate za četvrtinu postotnog boda u skladu s očekivanjima analitičara, procjene rasta kamate do kraja godine veće su nego što su mnogi očekivali.

Zbog toga su odmah nakon poruka Feda Dow Jones i S&P 500 indeks zaronili u negativno područje. No, oporavili su se nakon konferencije za medije predsjednika Feda Jeromea Powella.

Powell je poručio da je gospodarstvo dovoljno snažno da izdrži povećanje kamata i održi sadašnji snažan trend rasta zapošljavanja i plaća. Kazao je i da se Fed mora fokusirati na to da ograniči utjecaj rasta cijena na kućanstva.

Poručio je i da se očekuje da će inflacija ostati iznad Fedove ciljane razine od 2 posto sve do 2024. godine i da će središnja banka agresivnije povećati kamate ako se situacija ne poboljša.

Zbog visoke inflacije, ali i posljedica rata u Ukrajini, Fed je smanjio procjene rasta gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 4 na 2,8 posto.

Unatoč smanjenju procjena rasta gospodarstva i većim nego što se očekivalo procjenama povećanja kamata do kraja godine, Wall Street je porastao jer su, kako kaže strateg u tvrtki The Leuthold Group Jim Paulsen, ulagači odahnuli, s obzirom da je Fed pokazao da će poduzeti sve što treba kako bi suzbio inflaciju.

„To što Fed konačno djeluje protiv inflacije ponešto je umirilo investitore jer bi to trebalo pomoći gospodarstvu koje se bori s visokom inflacijom", kaže Paulsen.

No, ima i onih koji se plaše da bi projicirano agresivno povećanje kamata, praktično na svakoj sjednici Feda u ovoj godini, moglo izazvati pad gospodarstva.

"Ovo izgleda kao da Fed namjerava izazvati recesiju kako bi suzbio problem inflacije i to je kratkovidno, kao što su lani bile i poruke Feda da će visoka inflacija biti samo privremena", kaže Scott Ladner, direktor u tvrtki Horizon Investments.