Na kraju rasprave u parlamentu u kojem sjedi 56 zastupnika njih 36 glasovalo je protiv prijedloga, a 19 ih je bilo suzdržano. Predsjednik parlamenta Janakis Omiru na početku zasjedanja pozvao je zastupnike da kažu "NE ucjeni".

Ciparski parlament odbio je prijedlog eurozone i MMF-a da se toj zemlji uvede do 10 posto poreza na štedne uloge građana u bankama ako želi dobiti europsku pomoć od 10 milijuna eura za spas od bankrota, javile su agencije.

Vijet da je glasovanje po treći put biti odgođeno te da je moguć kompromis oko prijedloga kojim bi poreza bili oslobođeni ulozi do 20.000 eura pokazala se pogrešnom. Rasprava, je ipak održana u utorak u iznimno napetom ozračju koje vlada u toj otočnoj državi, a izgledi da prijedlog bude prihvaćen bili su minimalni jer su mnoge stranke najavile ili da mu se protive ili da neće sudjelovati u glasovanju.

Na kraju rasprave u parlamentu u kojem sjedi 56 zastupnika njih 36 glasovalo je protiv prijedloga, a 19 ih je bilo suzdržano. Predsjednik parlamenta Janakis Omiru na početku zasjedanja pozvao je zastupnike da kažu "NE ucjeni".

Za slučaj da prijedlog ne prođe u parlamentu, EU je najavio da će blokirati obećanih 10 milijuna pomoći, što bi izazvalo propast tamošnjih banaka i onemogućilo državu da isplaćuje plaće, mirovine i podmiruje druge obveze.

Zateknuti oštrinom reakcija s Cipra i iz svijeta, ministri financija eurozone u ponedjeljak su od ciparske vlade zatražili da od poreza izuzme štedne uloge do 100 tisuća eura, čija je sigurnost zajamčena u cijeloj Uniji, a da podigne stopu oporezivanja za veće račune kako bi namaknula potrebnu svotu.

Cipru je za stabilizaciju financija potrebno oko 17 milijardi eura, a europski prijedlog prvi put u povijesti zadire u neotuđivo pravo privatnog vlasništva i zahtijeva od Cipra da porezom na štednju osigura još 5,8 milijardi eura.

No Anastasiades je odbio taj zahtjev, napominjući da bi povećanje poreza na veće uloge ugrozilo ugled i poslovanje ciparskih banaka, a time i gospodarstvo u cjelini. Modificirani prijedlog vlade bio je da se od poreza izuzmu ulozi do 20 tisuća eura, da se stopom od 6,75 posto oporezuju ulozi od 20 do 100 tisuća eura, a s 9,9 posto veći od 100 tisuća, iako se na taj način ne bi mogla prikupiti potrebna sredstva. Nedostajalo bi oko 300 milijuna eura do 5,8 milijardi koliko su od Cipra tražili EU i MMF.

Nije jasno kako ciparska vlada namjerava popuniti prazninu koja će nastati, ali francuski ministar financija Pierre Moscovici već je rekao da eurozona ne može Cipru posuditi više od 10 milijardi eura jer bi taj dug postao neodrživ.

U želji da spase uložen novac, štediše su tijekom vikenda ispraznili bankomate ciparskih banaka. Nakon što u ponedjeljak nisu radile zbog blagdana, ciparske banke ostale su zatvorene i u utorak, a tako će biti i u srijedu te su obustavljene i sve internetske bankovne transakcije. I ciparska burza obustavila je trgovanje jučer i danas.

Ruski predsjednik Vladimir Putin prijedlog uvođenja poreza na štedne uloge građana nazvao je "nepoštenim, neprofesionalnim i opasnim", između ostalog i zato što na Cipru mnogi bogati Rusi drže svoj novac.

Presedan zadiranja u "svetost osobne imovine", jedan od postulata zapadne demokracije, nije samo zgranuo Ciprane nego i stanovnike drugih zemalja EU koji se pitaju može li takav scenarij odjednom pogoditi i njih.

Europski dužnosnici žestoko odbacuju mogućnost da bi se uvođenje poreza na depozite moglo tražiti i u nekoj drugoj zemlji eurozone koja bi zatražila financijsku pomoć i tvrde da je Cipar jedinstven slučaj jer je to jedina zemlja u kojoj vrijednost bankarskog sektora daleko premašuje vrijednost domaćeg gospodarstva. Zasad nisu vidljivi znaci panike i masovnog povlačenja štednih uloga drugdje u Europi.