Na londonskom je tržištu cijena barela pala 1,02 dolara u odnosu na prethodno zatvaranje, na 60,65 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 98 centi nižoj cijeni, od 51,63 dolara.

Cijene nafte poskočile su u petak nakon što su OPEC i skupina neovisnih proizvođača, uključujući Rusiju, dogovorili smanjenje proizvodnje od početka iduće godine za 1,2 milijuna barela dnevno.

OPEC će smanjiti proizvodnju za 800.000 barela dnevno, pri čemu će najveći udio u toj mjeri preuzeti Saudijska Arabija. Neovisni proizvođači srezat će opskrbu za 400.000 barela dnevno, uz glavnu ulogu Rusije.

"Sporazum postignut u petak naizgled je dobar ili bismo možda trebali reći najbolji je s obzirom na okolnosti", konstatira Tamas Varga iz PVM Oil Associatesa.

"Koliko god dobro izgledao, smatramo da neće na dulji rok poduprijeti cijene jer ne može isušiti globalne zalihe nafte", pojašnjava Varga.

"Zajedničko je (proizvođačima) bilo to što nisu željeli da zalihe dalje rastu. Možda se ne slažu oko visine cijena i opsega rezova, ali da zalihe dalje rastu? To nitko nije želio", tumači Bjarne Schieldrop iz SEB-a.

Mnogi analitičari pritom sumnjaju da će potražnja biti dovoljno snažna da ograniči višak nafte na tržištu, posebno s obzirom na naglo povećanje ponude iz Sjedinjenih Država, Saudijske Arabije i Rusije.

"Rast američkih zaliha u proteklim mjesecima trebao bi biti razlog za oprez", objavili su u ponedjeljak u bilješci klijentima analitičari američke banke Merrill Lynch.

Edward Bell iz banke Emirates NBD drži da "obujam smanjenja... nije dostatan da ponovno gurne tržište u manjak". Po njegovoj će procjeni u prvom tromjesečju iduće godine nakon snižene razine proizvodnje tržište bilježiti višak u ponudi od oko 1,2 milijuna barela dnevno.

Odvojeno je OPEC jutros izvijestio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u petak iznosila 59,20 dolara, što znači da je bila viša 41 cent u odnosu na prethodni dan trgovanja.