Umjetna inteligencija (AI) može unaprijediti i turizam, uz zadržavanje primata i važnosti ljudskog pristupa, poručeno je uz ostalo u petak sa Dana hrvatskog turizma (DHT) o promjenama u turističkom poslovanju i potražnji.

"Bez inovativne tehnologije poput proširene stvarnosti (AR), virtualne stvarnosti (VR) i umjetne inteligencije (AI) turizam se, kao ni drugi sektori, neće moći dalje razvijati. Stoga je bitna prilagodba i primjena tih tehnologija, posebice jer AI kompletira mase statističkih i drugih podataka za više godina na jednom mjestu", istaknuo je na DHT-u svjetski stručnjak za AI Sam Beni.

Poručio je i da ne treba strahovati da će AI, roboti i sl. zamijeniti čovjeka, ali mogu pomoći u stvaranju boljih rješenja i "pojačavanju ljudskih potencijala".

Direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić naglasio je važnost AI alata za poslovanje HTZ-a, koji ga koristi u kreiranju promotivnih poruka, aktivnosti i kampanja. Rekao je i kako je HTZ potpuno digitalizirao poslovne procese.

"Čovjek će ostati glavni faktor uspjeha, a tehnologije su tu da pomognu i donesu poboljšanja", smatra Staničić.

Skyscanner: Trend u 2026. - zbog rasta troškova putnici će se pitati vrijedi li neko putovanje

Na DHT-u se u petak govorilo i o promjenama navika ponašanja i potražnje putnika, pa je tako rečeno da turisti sve više osmišljavaju putovanja u skladu sa svojim osobnostima i onim što vole.

Prema istraživanju svjetske platforme za aviokarte i turističke aranžmane Skyscanner koja ima oko 25 milijuna korisnika, s obzirom na sve veće troškove života u 2026. trend u planiranju putovanja obilježit će pitanje "Vrijedi li?"

Hrvatska prema analizi te platforme i dalje postiže odlične rezultate na ključnim europskim tržištima, ima izgrađen, lako prepoznatljiv i autentičan brend.

Menadžerice s platforme Chelsea Tessendorf i Lisa Brown navele su da je zadnjih 12 mjeseci potražnja za Hrvatskom na toj platformi najviše porasla iz Poljske, Finske, Belgije, Grčke i Češke. Zato smatraju da su ta tržišta vrijedna većeg strateškog fokusa, te da unatoč rastu na novijim tržištima, tradicionalna i dalje ostaju okosnica potražnje.

Split, Dubrovnik, Zagreb, Zadar i Pula najviše su se na toj platformi pretraživali među gradovima, a sve više i Rijeka, dok u usporedbi s nekim od konkurenata poput Turske, Portugala, Grčke, Španjolske i Italije, Hrvatska ima priliku pozicionirati se kao premium mediteranska destinacija s jedinstvenim lokalnim iskustvima.

HGK forum: Hrvatska sve prepoznatljivija i kao gastronomska destinacija

Strani turisti žele platiti više za autentično gastronomsko iskustvo, a među tri popularne zemlje Mediterana po gastronomiji Hrvatska je na drugom mjestu, iza Italije i ispred Španjolske i Grčke, pokazalo je istraživanje Mastercarda predstavljeno u suradnji sa HGK-om (Hrvatska gospodarska komora) na panelu „Što turist danas traži, a Hrvatska (još) ne servira?".

Istraživanje je provedeno u listopadu ove godine s više od tri tisuće ispitanika iz talije, Slovenije, Njemačke, Poljske i Mađarske koji su u posljednjih pet godina putovali u inozemstvo.

Direktorica HGK Sektora za turizam Andreja Vukojević istaknula je da Hrvatska još razvija svoj gastronomski brend, te da ima potencijala poput kvalitete namirnica i bogatstva tradicijskih, autentičnih jela i pića.

"Autentičnost je jedno od najvažnijih obilježja premium turizma čemu pridonosi projekt Uplift-prijatelj hrvatske kuhinje, kojim se definiraju standardi i jela koja najbolje predstavljaju hrvatske regije", rekla je Vukojević, dodajući da se tako u suradnji s chefovima prvo standardiziraju recepti za šest dalmatinskih jela - crni rižoto, riblju juhu, mariniranu ribu, brudet, ribu s gradela i blitvu te pašticadu s njokima.

Chef Marin Medak smatra da je najveća prednost Hrvatske mala boutique proizvodnja, autohtoni proizvodi koje turisti dobiju kod domaćina, pretežito na OPG-ovima, a važni su i autentični restorani s kratkim lancima opskrbe i tradicionalnim tehnikama pripravljanja hrane.

Istaknuli su da Hrvatska može brendiranjem svog jedinstvenog kulinarskog identiteta postati još prepoznatljivija gastronomska destinacija, jer turisti su spremni više platiti za kvalitetnu hranu, trošeći više od 30 posto budžeta na putovanju upravo za hranu i piće.