Cijene nafte oslabile su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima zbog najnovijih podataka koji ukazuju na usporavanje aktivnosti u kineskom i japanskom industrijskom sektoru, a time i na izglede za globalnu potražnju za naftom.

Cijena barela nafte na londonskom tržištu pala je u odnosu na petak za 1,42 dolara, na 102,55 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 1,85 dolara nižoj cijeni, od 96,77 dolara.

Mjere ograničavanja kretanja zbog širenja zaraze covidom-19 zaustavile su kratak oporavak tvorničkih aktivnosti u Kini, najvećem svjetskom uvozniku sirove nafte. Caixin/Markitov proizvodni indeks menadžera nabave (PMI), naime, u srpnju se spustio na 50,4 bodova, u odnosu na čipanjkih 51,7 bodova, znatno ispod očekivanja analitičara.

Japanska proizvodna aktivnost, pak, u srpnju je porasla po najnižoj stopi u posljednjih 10 mjeseci.

Cijene nafte u Londonu i na američkom tržištu okončale su srpanj s drugim uzastopnim mjesečnim gubitkom po prvi put od 2020. godine, dok rast inflacije i više kamatne stope povećavaju strah od recesije u svijetu, koja smanjuje potražnju za gorivima.

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i saveznici uključujući Rusiju, zajedno poznati kao OPEC+, sastaju se u srijedu kako bi odlučili o proizvodnji grupe u rujnu. Dva od osam izvora iz OPEC+ u Reutersovoj anketi izjavilo da će se na sastanku raspravljati tek o skromnom povećanju za rujan.

"Iako posjet američkog predsjednika Joe Bidena Saudijskoj Arabiji nije potaknuo izravno povećanje isporuka nafte, vjerujemo da će Saudijci ipak uzvratiti nastavkom postupnog povećanja proizvodnje", napisala je Helima Croft iz RBC Capitala u svojoj bilješci.

Na cijene je također utjecao rast libijske proizvodnje nafte, koja je dosegla 1,2 milijuna barela dnevno (bpd), u odnosu na 800.000 bpd 22. srpnja, nakon pokretanja rada u nekoliko tamošnjih naftnih postrojenja.