Cijene nafte porasle su u petak na međunarodnim tržištima iznad 104 dolara, uz strahovanja ulagača da mirovni razgovori SAD-a i Irana neće iznjedriti značajnijih napredak i nagađanja da bi središnje banke zbog inflacije mogle podići troškove zaduživanja.

Na londonskom se tržištu barelom poslijepodne trgovalo po 1,72 dolara višoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 104,30 dolara. Na američkom tržištu bio je skuplji za 1,48 dolara i stajao je 97,83 dolara.

Pred kraj jučerašnje trgovine ulagače je ohrabrila izjava visoko rangiranog izvora u iranskim krugovima da dogovor sa SAD-om nije postignut, ali su razlike u stajalištima ublažene. Sporne točke uključuju obogaćivanje uranija i iransku kontrolu Hormuškog tjesnaca.

Američki državni tajnik Marco Rubio istaknuo je pak "dobre znakove" u razgovorima, uz napomenu da bi iranska naplata tranzita u Hormuzu za Washington bila neprihvatljiva.

U takvim je uvjetima nafta u Londonu zaključila trgovinu u minusu od 2,44 dolara, kliznuvši na 102,58 dolara. U SAD-u cijena joj je bila niža za 1,91 dolar i iznosila je 96,35 dolara.

U petak trgovci su se ponovo fokusirali na sporna pitanja. Teheran je tako signalizirao da ne pristaje na američko preuzimanje uranija obogaćenog 60 posto, a ustraje i na naplati tranzita.

Trump je sugerirao da bi mogao pričekati nekoliko dana na "prave odgovore" Teherana.

Analitičari ING-a procjenjuju da će "veliki segment" tržišta biti skeptičan prema najnovijim pozitivnim signalima iz Teherana i Washingtona.

Već nekoliko puta činilo se da je dogovor blizu, a onda su pregovori propali, podsjećaju Ewa Manthey i Warren Pattersson.

Tržišta pokušavaju procijeniti kada bi mirovni sporazum mogao biti postignut, imajući na umu da se zbog smanjenih isporuka iz regije uz Perzijski zaljev globalne zalihe nafte smanjuju "alarmantnom" brzinom, sažeo je pak raspoloženje analitičar PVM Oil Associatesa Tamas Varga.

Više cijene nafte raspirile su u međuvremenu strahovanja da bi visoka inflacija mogla potaknuti središnje banke da podignu kamatne stope, što bi zakočilo gospodarski rast.

Trgovci trenutno procjenjuju šanse da će američka središnja banka do kraja godine bar jednom podići kamatne stope veće od 50 posto. Prije rata bili su očekivali da će Fed u dva navrata sniziti kamatne stope.

Europska središnja banka (ECB) mogla bi ih po njihovim procjenama podići u tri navrata, primjećuje Reuters.

Oko 20 posto svjetskih isporuka energije prolazilo je kroz Hormuški tjesnac prije početka američko-izraelskih napada na Iran koji su doveli do blokade tjesnaca čime se tržištima uskratilo 14 milijuna barela nafte dnevno, odnosno 14 posto svjetske opskrbe, uključujući izvoz iz Saudijske Arabije, Iraka, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Kuvajta.

Odvojeni izračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazali su da je barel košarice nafte njezinih članica u četvrtak bio jeftiniji za gotovo dva dolara i stajao je 113,44 dolara.