Na azijskim burzama glavni indeksi u ponedjeljak su porasli, poduprti dobrim poslovnim rezultatima kompanija, prije svega u tehnološkom sektoru, pri čemu zasad čini se investitori ne znaju kako reagirati na objavu Financial Timesa (FT) da su se dva velika proizvođača čipova dogovorila s američkom vladom da 15 posto od svoje prodaje u Kini daju SAD-u.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je oko 6 sati u plusu 0,1 posto, pri čemu je južnokorejski burzovni indeks stagnirao, nakon što je u tjednu ranije skočio 2,9 posto. Kineske burze ojačale su 0,3 posto nakon što su podaci pokazali da je inflacija potrošačkih cijena u Kini porasla u srpnju, ali su proizvođačke cijene nastavile padati pa golemi proizvodni sektor te zemlje izvozi deflaciju u ostatak svijeta.

Japansko tržište dionica zatvoreno je zbog praznika, no terminski Nikkei indeks dosegnuo je 42.465 bodova, što sugerira da će indeks ovog tjedna testirati svoj rekord svih vremena od 42.426 bodova.

U fokusu ulagača u velikoj mjeri bili su trgovina i geopolitika, s obzirom da rok za uvođenje američkih carina Kini istječe u utorak pa jačaju očekivanja da će se ponovno produljiti, dok će se američki predsjednik Donald Trump i ruski čelnik Vladimir Putin sastati u petak na Aljasci kako bi razgovarali o Ukrajini.

FT: 15 posto prihoda od prodaje čipova američkoj vladi?

Analitičari zasad još razmatraju kako reagirati na vijest koju je objavio Financial Times o tome da su proizvođači čipova Nvidia i Advanced Micro Devices (AMD) pristali dati američkoj vladi udio prihoda od određenih čipova prodanih u Kini u sklopu dosad neviđenog dogovora s Bijelom kućom. U zamjenu za 15 posto prihoda od prodaje čipova, dva proizvođača čipova dobit će izvozne dozvole za prodaju Nvidijinih H20 i AMD-ovih MI308 čipova u Kini, prema Financial Timesu.

Dogovor dolazi u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump i dalje prijeti uvođenjem carina, ali i naglašava spremnost Bijele kuće da napravi iznimke kao alat za pregovaranje. Prošli tjedan Trump je rekao da će uvesti 100-postotnu carinu na uvoz poluvodiča i čipova, osim ako tvrtka "ne gradi u Sjedinjenim Državama".

Izvršni direktor Nvidije Jensen Huang sastao se s Trumpom prošli tjedan, prema Financial Timesu. "Slijedimo pravila koja američka vlada postavlja za naše sudjelovanje na svjetskim tržištima", izjavili su iz Nvidie za FT.

U međuvremenu, Reuters je izvijestio u nedjelju da je Yuyuan Tantian, profil povezan s kineskom državnom televizijom CCTV, u članku objavljenom na WeChatu naveo da Nvidijini H20 čipovi nisu tehnološki napredni niti ekološki i sigurnosno prihvatljivi.

Iz Nvidije su kasnije odgovorili na optužbe kineskih državnih medija da njegovi H20 čipovi za umjetnu inteligenciju predstavljaju nacionalni sigurnosni rizik za Kinu, poručivši da je "kibernetička sigurnost za nas od ključne važnosti te da Nvidia nema ′stražnja vrata′ u svojim čipovima koja bi ikome omogućila daljinski pristup ili kontrolu nad njima".

Fokus na inflaciji

Glavni makroekonomski pokazatelj, koji svi iščekuju, su potrošačke cijene u SAD-u, koji će biti objavljen u utorak. Analitičari očekuju da će utjecaj carina pojačati inflaciju na godišnjih 3 posto, odnosno iznad Fedovih ciljanih 2 posto. Viša inflacija kočila bi Fedove dužnosnike u smanjivanju kamatnih stopa, za koje se sada na tržištu očekuje s velikom vjerojatnosti da će u rujnu biti snižene.

"Ton Feda se promijenio jer je niz dužnosnika izrazio zabrinutost zbog gospodarskog rasta nakon slabog izvješća o zaposlenosti u srpnju. Sada očekujemo da će Fed ponovno pokrenuti ciklus popuštanja monetarne politike u rujnu. Rizici od recesije su povišeni na 40 posto, no još ne vidimo mogućnost za seriju smanjenja veću od 25 baznih bodova", rekao je Bruce Kasman, glavni ekonomist JPMorgana.

Izgledi za nižim kamatnim stopama pogoduju ulaganju u dionice, no zato slabi tečaj dolara.

Na deviznim tržištima danas se prigušeno trguje, jer nema japanskih ulagača i trgovaca zbog praznika. Dolarov indeks tek je neznatno oslabio, na 98.104 boda, nakon prošlotjednog pada za 0,4 posto.

Pritom je tečaj eura ojačao 0,2 posto prema dolaru, na 1,1666 dolara, dok je dolar oslabio 0,28 posto prema jenu, na 146.46 jena.