MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u plusu 0,8 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 1,6 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Hong Kongu porasle oko 0,7 posto. U Šangaju su, pak, pale više od 1 posto, a oslabio je i južnokorejski Kospi indeks.

Na samom početku današnjeg trgovanja azijski MSCI indeks bio je na dobitku oko 2 posto, zahvaljujući jučerašnjem skoku cijena dionica na Wall Streetu za više od 1,7 posto.

No, jutros je terminski S&P 500 indeks oslabio 0,3 posto, što znači da se i u srijedu na najvećoj svjetskoj burzi može očekivati nestabilno trgovanje kao i jučer.

Zbog toga su i azijski burzovni indeksi splasnuli, a analitičari kažu da se i idućih dana može očekivati nestabilno trgovanje.

"Jedino je iznenađenje u vezi ove nestabilnosti to što do nje nije došlo ranije. U normalnim okolnostima, čak i na tržištu ′bikova′, ulagači bi trebali očekivati korekciju cijena na niže od 10 i više posto u nekom trenutku. Uvijek je moguć daljnji veliki pad cijena, no to nisu naše procjene. Poboljšanja u globalnom gospodarstvu i rast zarada kompanija pružaju tržištu dionica podršku", kaže Richard Titherington, direktor u tvrtki EM Asia Pacific Equities.

Dio analitičara smatra da oštar pad cijena dionica u prethodna dva dana, izazvan strahovanjem ulagača od rasta inflacije, povećanja kamata i precijenjenosti dionica, predstavlja zdravu korekciju, nakon što su mjesecima najvažniji indeksi na Wall Streetu snažno rasli i dosezali nove najviše razine u povijesti.

"Ova je korekcija cijena vjerojatno zdrava i ne odražava neko slabljenje makroekonomskih izgleda. Nestabilnost će biti prisutna još koji dan, no ne očekujemo duže razdoblje velike nestabilnosti", kaže Tom Kenny, ekonomist u ANZ-u.

Podršku tržištima pružaju jačanje najvećih svjetskih gospodarstava - od SAD-a i Kine, do eurozone i Japana - dobri poslovni rezultati kompanija i nedavno uvedena porezna reforma u SAD-u, kojom su smanjeni porezi kompanijama.

S druge strane, dio analitičara smatra da je tržište nakon višegodišnjeg snažnog rasta i neprestanog dosezanja rekordnih razina precijenjeno, s obzirom na planove središnjih banaka u svijetu da ove godine ukinu poticajne monetarne mjere koje su godinama niskom cijenom novca podržavale rast tržišta dionica.

Rast gospodarstava i potrošnje mogao bi, naime, izazvati jačanje inflacije, a središnje bi banke na to trebale reagirati. A da se očekuje stezanje monetarne politike pokazuje rast prinosa na obveznice.

Američka središnja banka lani je povećala ključne kamatne stope u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova, a očekuje se da će ove godine dodatno povećati kamate u dva do tri navrata, počevši od ožujka.

Zbog toga su posljednjih dana prinosi na američke obveznice dosegnuli najviše razine od početka 2014. godine.

Očekuje se i da će Europska središnja banka (ECB) do kraja godine ukinuti poticajne monetarne mjere, što također potiče rast prinosa na obveznice.

A viši prinosi štete dionicama jer zbog toga rastu troškovi zaduživanja kompanija i jer bi dio investitora mogao povući dio sredstava iz dionica i kupiti obveznice.

Nakon jučerašnjeg pada, jutros su porasle i cijene nafte. Cijena barela na američkom tržištu ojačala je 56 centi, na 63,95 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 52 centa, na 67,40 dolara.

A na valutnim je tržištima japanski jen ponešto oslabio nakon što je jučer njegov tečaj porastao jer se ta valuta smatra sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena.

Jutros se tečaj dolara kreće oko 109,30 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 108,70 jena.

I dok je prema japanskoj valuti ojačao, u odnosu na europsku dolar je blago oslabio, pa je cijena eura porasla s jučerašnjih 1,2360 na 1,2390 dolara.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 89,64 boda, dok je jučer u ovo doba iznosio 89,61 bod.