MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,4 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skočio 1,3 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Singapuru, Južnoj Koreji i Australiji porasle između 0,1 i 1,1 posto. U Šangaju su, pak, blago pale.

Dobro raspoloženja na azijskim burzama zahvaljuje se jučerašnjem rastu cijena dionica na Wall Streetu za otprilike 1 posto, nakon boljih nego što se očekivalo kvartalnih poslovnih rezultata nekoliko kompanija i banaka, među ostalim, JP Morgana, Citigroupa, UnitedHealth grupe i Johnson & Johnsona.

Tako je sezona objava poslovnih rezultata za treće tromjesečje počela dobrim izvješćima, pa se ulagači nadaju da bi sezona ipak mogla biti bolja nego što se očekuje.

Naime, analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u trećem tromjesečju pale za 3,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što bi bio njihov prvi pad od 2016. godine.

U fokusu ulagača je i brexit jer se u četvrtak i petak održava ključni sastanak između Britanije i Europske unije, a nakon komentara glavnog pregovarača EU-a Michela Barniera, ulagači se nadaju da bi se ipak mogao postići dogovor o sporazumnom raskidu braka.

Velika Britanija i EU su, kako se čini, blizu usuglašavanja detaljnog nacrta sporazuma o brexitu, iako dužnosnici nisu uvjereni da će biti spreman na vrijeme za ključni europski sastanak na vrhu ovaj tjedan.

„Tržišta su porasla zahvaljujući podršci obećavajućih vijesti u vezi brexita i dobrom početku sezone poslovnih rezultata u SAD-u", pišu analitičari JP Morgana u osvrtu na situaciju na tržištima.

No, vijesti s američko-kineskog fronta nisu tako poticajne. Agencija Bloomberg piše, pozivajući se na kineske izvore, da Kina neće moći kupovati američke poljoprivredne proizvode u iznosu od 50 milijardi dolara godišnje, ako se na ukinu carine na američke proizvode, a to bi zahtijevalo i da SAD ukine carine.

Uz to, Peking se odlučno usprotivio novim mjerama američkog Kongresa u vezi prosvjeda u Hong Kongu i pozvao američke zastupnike da se ne miješaju.

Krajem prošloga tjedna predsjednik SAD-a Donald Trump objavio da su Kina i SAD ostvarili prvu fazu značajnog trgovinskog sporazuma, koji uključuje razmjenu poljoprivrednih proizvoda, pitanje valute i neke aspekte zaštite intelektualnog vlasništva.

Zahvaljujući tome, Washington je odgodio povećanje carina s 25 na 30 posto na oko 250 milijardi dolara vrijedan kineski izvoz, što je trebalo stupiti na snagu ovoga tjedna.

Međutim, ništa od te faze sporazuma još nije stavljeno na papir, a obje strane poručile su da je preostalo još puno posla.

Ministar financija SAD-a Steven Mnuchin kazao je ovih dana da će carine na kineski uvoz biti povećane 15. prosinca, ako se do tada ne postigne dogovor.

Dolar pod pritiskom

A na valutnim je tržištima dolar oslabio, pa se njegov indeks, koji pokazuje vrijednost dolara u odnosu na šest ostalih najvažnijih svjetskih valuta, kreće oko najnižih razina u posljednja tri tjedna, oko 98,33 boda.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo sa 108,90 na 108,70 jena.

No, američka je valuta stabilna u odnosu na europsku, pa se cijena eura kreće oko 1,1030 dolara, kao i jučer u ovo doba.

Cijene su nafte, pak, blago porasle nakon jučerašnjeg pada. Jutros je cijena barela na američkom tržištu ojačala 10 centi, na 52,90 dolara, dok je barel na londonskom tržištu poskupio 15-ak centi, na 58,85 dolara.