MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u minusu 1,1 posto, povećavši svoj gubitak od početka tjedna na 2,3 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks potonuo 2,5 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Singapuru, Australiji, Južnoj Koreji i Hong Kongu skliznule između 0,7 i 1,5 posto.

Oštar pad tih indeksa posljedica je jučerašnje najave Donalda Trumpa da će od idućega tjedna SAD uvesti carine na uvoz čelika od 25, a aluminija od 10 posto, što je izazvalo strahovanja ulagača od rasta inflacije i trgovinskih ratova.

"Svijet je na rubu trgovinskog rata jer je Trump najavio ozbiljne carine na čelik i aluminij. Zaboravite na krivulje prinosa, na ovaj način počinje recesija. Trgovina je vjerojatno jedina stvar oko koje se ekonomisti slažu - više je bolje", kaže Robert Carnell, direktor istraživanja u ING-u.

Jučer je Trumpova najava uvođenja carina izazvala oštar pad indeksa na Wall Streetu, pri čemu su najviše pale cijene dionica kompanija koje su veliki potrošači tih sirovina, kao što je automobilska industrija.

S druge strane, najava carina potaknula je cijene dionica američkih proizvođača čelika i aluminija, pa je tako dionica U.S. Steela poskupila gotovo 6 posto.

Jutros su, pak, oštro pale cijene dionica azijskih proizvođača čelika. Tako je dionica južnokorejskog Posca pojeftinila 3, a japanskog Nippon Steela 4 posto.

Cijena dionice Toyote pala je, pak, 2,4 posto jer je taj japanski proizvođač automobila poručio da će najavljene carine znatno povećati troškove, što će dovesti do povećanja cijena automobila i kamiona u SAD-u.

Trumpova najava carina na čelik i aluminij još je jedan korak u protekcionizmu, s obzirom da je u siječnju uveo carine na uvoz solarnih panela i perilica za rublje, što je navelo Kinu na pokretanje istrage o uvozu pojedinih proizvoda iz SAD-a.

I dok se odgovor Trumpu iz Kine tek očekuje, na odgovor iz Europske unije nije trebalo dugo čekati.

EU "će oštro i proporcionalno reagirati u obrani svojih interesa", kazao je sinoć predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker i dodao da će Komisija sljedećih dana predstaviti prijedlog protumjera SAD-u, prema pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) radi uravnoteženja situacije.

Kanadski ministar međunarodne trgovine Francois-Philippe Champagne upozorio je, pak, na neprihvatljivost mogućih carinskih pristojbi SAD-a.

Zbog nesigurnosti na burzama posljednjih su dana pod pritiskom i cijene nafte. Jutros je, doduše, cijena barela na američkom tržištu ojačala 0,4 posto, na 61,20 dolara, no od početka tjedna na gubitku je 3,7 posto.

A na valutnim je tržištima dolar jutros oslabio, nakon što je danima jačao.

Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 90,18 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 90,74 boda, što je bila njegova najviša razina u šest tjedana.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 106,60 na 106,15 jena, što je posljedica nesigurnosti na tržištima, pa ulagači za svoj kapital traže sigurnija utočišta, kao što su japanska i švicarska valuta.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,2270 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,2190 dolara.