Zagrebačka banka (Zaba) je prihvatila prijedlog za sporazumijevanje HNB-a po kojem je dužna platiti novčanu kaznu od 33 milijuna kuna za određene povrede Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, izvijestili su iz Zabe i poručili da su odlučno proveli sve dospjele regulatorne mjere.

Naime, kako je u utorak izvijestila Hrvatska narodna banka (HNB), Financijski inspektorat kaznio je Zagrebačku banku s 33 milijuna kuna jer je nadzorom HNB-a utvrđeno da od 1. siječnja 2017. do 8. studenoga 2019. nije ispunila sve obveze iz Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.

Iz Zabe navode da je HNB slijedom izravnog nadzora provedenog tijekom 2019. godine izdala prijedlog za sporazumijevanje po kojem je Zagrebačka banka d.d. dužna platiti ukupnu novčanu kaznu od 33 milijuna kuna, a da je Zaba prihvatila taj prijedlog.

Financijski inspektorat Ministarstva financija je prihvatio sporazum stranaka o čemu je Banka obaviještena 2. studenog 2020. godine, izvijestili su iz Zabe.

"Plaćanje u roku od 30 dana od odluke Financijskog inspektorata rezultira odljevom u iznosu 22 milijuna kuna, već odraženom u financijskim izvještajima banke na 30. rujna ove godine", navode iz Zagrebačke banke.

Naime, sukladno odredbama Prekršajnog zakona "novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako osuđena osoba plati dvije trećine kazne u roku određenom odlukom kojom je ta kazna izrečena".

Iz Zabe poručuju da je banka odlučno provela sve dospjele regulatorne mjere u bliskoj suradnji s nadležnim tijelima te da ostaje snažno posvećena kontinuiranom jačanju sustava i procesa.

"Cjelokupni set 75 mjera koje je banka identificirala, a HNB naložila u svom rješenju, u potpunosti je proveden tri mjeseca prije roka zadanog od strane HNB-a", zaključuje se u objavi Zabe.

HNB: novčana kazna dosad najviša prekršajna kazna izrečena nekoj kreditnoj instituciji u Hrvatskoj

Kako je jutros izvijestio HNB, Zagrebačkoj banci je izrečena jedinstvena novčana kazna u iznosu od 33 milijuna kuna, što je "dosad najviša prekršajna kazna izrečena nekoj kreditnoj instituciji u Hrvatskoj, i to ne samo iz područja sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, nego i iz svih područja za koja je propisana prekršajna odgovornost kreditnih institucija".

Nadzorom je, kako su naveli iz središnje banke, utvrđeno ukupno 11 prekršaja vezanih uz kršenje Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, i to u procjeni rizika pojedinoga poslovnog odnosa, identificiranju i praćenju sumnjivih, složenih i neobičnih transakcija, prijavi sumnjivih transakcija Uredu za sprječavanje pranja novca, provedbi mjera pojačane dubinske analize stranaka te u sustavu unutarnjih kontrola za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma.

Prekršaje koje je HNB utvrdio Zagrebačka banka počinila je od 1. siječnja 2017. do 8. studenoga 2019., a središnja banka u priopćenju iznosi da se to odnosi na više propusta Zagrebačke banke - nije provela mjere pojačane dubinske analize stranke za 72 klijenta; nije analizirala pozadinu i svrhu 1.126 transakcija koje su identificirane kao složene i neobične, a nisu imale očiglednu ekonomsku ili vidljivu pravnu svrhu; nije se za 2.028 transakcija stranaka koristila listama indikatora kao smjernicama u utvrđivanju razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma; nije Uredu za sprječavanje pranja novca prijavila 1.122 sumnjive transakcije te nije uspostavila djelotvoran sustav unutarnjih kontrola za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma.

"Broj, vrsta i trajanje utvrđenih nezakonitosti ukazali su na strukturne nedostatke u provođenju propisanih mjera, radnji i postupaka sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Takvo postupanje posebno je neprihvatljivo uzme li se u obzir pozicija koju Zagrebačka banka u financijskom sustavu Republike Hrvatske ima kao najveća kreditna institucija", kazali u HNB-u.

Odluka Financijskog inspektorata donesena je i postala pravomoćna 30. listopada.

Središnja banka je u priopćenju navela da je kao nadzorno tijelo i ovlašteni tužitelj, udovoljavajući obvezi iz Prekršajnog zakona, obavijestila Zagrebačku banku o njezinu pravu na mogućnost sporazumijevanja, što je Zagrebačka banka i iskoristila, te priznala krivnju i pristala na izrečenu novčanu kaznu.

Izrečena visina novčane kazne razmjerna je, kako kažu u HNB-u, utvrđenom broju i težini počinjenih prekršaja.

HNB navodi i da je Zagrebačka banka nakon završenog nadzora HNB-a provela reorganizaciju poslovanja i povećala svoje kapacitete za utvrđivanje i sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma te je pristupila provedbi nadzornih mjera na temelju rješenja HNB-a.

Pritom je, kako se navodi, "Zagrebačka banka iskazala primjeren stupanj spremnosti da otkloni utvrđene slabosti unutar sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma" . Između ostaloga, obvezala se provesti 75 mjera kako bi povećala djelotvornost i učinkovitost svojeg sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.

Inače, sumnje da Zagrebačka banka nije poštovala zakonske odredbe o sprečavanju pranja novca pojavile su se početkom ove godine, nakon što je 20. siječnja bivši predsjednik Uprave te banke Miljenko Živaljić podnio ostavku. Iako je u objavi Banke o tome bilo navedeno da je podnosi zbog osobnih razloga, u medijima se pisalo kako je najveća hrvatska banka pod sumnjom da je većem broju svojih klijenata omogućila pranje novca.

Mjesec dana nakon Živaljića, 24. veljače ostavku su dala još dva bivša člana Uprave Zagrebačke banke - Eugen Paić Karega i Nikolaus Maximilian Linarić.

Zagrebačka banka najveća je banka u Hrvatskoj s ukupnom imovinom u vrijednosti od 124,9 milijarda kuna i udjelom na tržištu od 27,8 posto.