Podaci o poslovanju hrvatskih banaka u prvih devet mjeseci ove godine znatno su bolji od onih iz istog razdoblja lani, kada su rezervacije banaka zbog potencijalnih troškova konverzije kredita u ′švicarcima′, rezultirale gubitkom na razini cijelog bankarskog sustava u iznosu većem od 4,5 milijardi kuna.

HNB-ovi privremeni nerevidirani podaci na dan 30. rujna ove godine pokazuju da je najveću bruto dobit, iznad 1,4 milijarde kuna iskazala najveća hrvatska banka, Zagrebačka banka, koja je u istom razdoblju lani imala gubitak veći od 828 milijuna kuna.

S više od 1,25 milijardi kuna bruto dobiti na drugom je mjestu Privredna banka Zagreb (PBZ), koja je lani također iskazala gubitak iz poslovanja od gotovo 238 milijuna kuna. Slično je i s trećom po veličini hrvatskom bankom mjereno visinom aktive Erste&Steiermaerkische bankom, koja je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila bruto dobit iz poslovanja od 782,56 milijuna kuna, nakon 904 milijuna kuna gubitka na kraju istog razdoblja lani.

Raiffeisenbank Austria (RBA) je, pak, na kraju rujna ove godine iskazala dobit od 611,9 milijuna kuna, a isto razdoblje lani završila je s gubitkom od gotovo 324 milijuna kuna.

Najveći gubitak na kraju rujna prošle godine, više od 2 milijarde kuna, imala je Hypo Alpe-Adria-Bank. Danas se ta banka zove Addiko banka, i za prvih je devet mjeseci ove godine iskazala dobit iz poslovanja od 266,4 milijuna kuna.

Jedina banka koja je, unatoč rezervacijama za troškove konverzije ′švicarcima′, i lani poslovala s dobiti bila je Societe Generale - Splitska banka, no ta je dobit bila trostuko niža od ovogodišnje. Ta je banka ove godine na kraju rujna iskazala dobit u iznosu od 390,2 milijuna kuna, naspram 110,7 milijuna kuna iz prvih devet mjeseci 2015. godine.

Ukupni gubitak sedam banaka 288 milijuna kuna

Sedam banaka koje su, pak, prvih devet ovogodišnjih mjeseci završile u minusu iskazale su ukupni gubitak viši od 288,2 milijuna kuna.

Više od polovine tog iznosa, odnosno 165,13 milijuna kuna, odnosi se samo na gubitak koji iskazuje Jadranska banka, nad kojom je 9. listopada 2015. otvoren sanacijski postupak, a čiji je gubitak krajem rujna lani bio 1,7 milijuna kuna.

Značajno, za 60-tak posto, povećan je i gubitak koji je iskazala varaždinska Vaba banka - s lanjskih 40 na 64,13 milijuna kuna krajem rujna ove godine, dok je gubitak Veneto banke u istom razdoblju gotovo utrostručen - sa 14 na 40,6 milijuna kuna.

S gubitkom, u iznosu od 7,5 milijuna kuna, u prvih je devet mjeseci ove godine poslovala i Imex banka, koja je u istom lanjskom razdoblju iskazala nešto manje od 69 milijuna kuna bruto dobitka.

Gubitak na kraju rujna iskazala je još i Banka Kovanica, 6 milijuna kuna; gotovo 4 milijuna kuna iznosi minus Tesla štedne banke, nad kojom su zbog neudovoljavanja zakonskim odredbama o adekvatnosti kapitala u tijeku supervizorske mjere HNB-a), a najmanjih gubitak, od 822 tisuće kuna, imala je Samoborska banka.

Stambene štedionice u plusu

HNB-ovi privremeni nereveidirani podaci za kreditne institucije obuhvaćaju i podatke o poslovanju pet stambenih štedionica, koje su u prvih devet mjeseci ove godine ostvarile ukupnu dobit višu od 48 milijuna kuna.

S najvećom dobiti, od 26,8 milijuna kuna, poslovala je Prva stambena štedionica, a slijede Raiffeisen (9,14 milijuna kuna), Wuestenrot (5,25 milijuna kuna), HPB (4,5 milijuna kuna) i PBZ stambena štedionica (2,4 milijuna kuna),

Zbroje li se podaci o poslovanju stambenih štedionica i banaka, bruto dobit svih hrvatskih kreditnih institucija na kraju rujna iznosi nešto više od 5 milijardi kuna.