Nakon kratkotrajne blokade srbijanske granice u žaru izbjegličke krize, trgovinski odnosi između Hrvatske i Srbije ponovno su došli u prvi plan. Srbijanski premijer Aleksandar Vučić otvoreno je u jednom trenutku kritizirao Agrokor zbog nepovoljnog položaja srbijanskih brendova na policama trgovačkih lanaca Ivice Todorića u Hrvatskoj.

Rasprave se uhvatila i srbijanska novinska agencija Tanjug koja je došla do zaključka da Agrokorove kompanije u Srbiji više izvoze u Hrvatsku nego što Agrokorove hrvatske kompanije izvezu na srpsko tržište.

U Srbiji posluju tri Agrokorova trgovinska lanca - Idea, Mercator i Roda. U vlasništvu Agrokora u Srbiji su i poznate trgovačke marke među kojima su Dijamant i Frikom.

Pojedini menadžeri poznatih srpskih kompanija tvrde da im je vrlo teško doći na police Konzuma u Hrvatskoj, no i na police Agrokorovih trgovina u Srbiji.

Međutim, iz Agrokora poručuju da kompanije iz njihovog koncerna, a koje su iz Srbije, daleko više izvoze u Hrvatsku nego što u Srbiju izvezu Agrokorove kompanije iz Hrvatske.

′Četiri srpske kompanije iz našeg portfelja izvele su iz Srbije robu tri puta vredniju od robe uvezene iz Hrvatske i za to postoji službena dokumentacija′, poručili su Tanjugu iz Agrokora.

Direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo u Hrvatskoj Gospodarskoj Komori Božica Marković kaže da ne vidi nikakve formalne prepreke po pitanju trgovine jer su trgovinski odnosi dvije zemlje ranije bili regulirani kroz CEFTA sporazum, a danas kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

Govoreći o poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, ona kaže da je od 2008. razmjena između Srbije i Hrvatske gotovo udvostručena.

Upitana koliko na hrvatskom tržištu trenutačno ima prostora za srpske kompanije, Marković je ovako odgovorila Tanjugu:

′Vi u razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda bilježite suficit, a mi deficit. Mi smo prošle godine imali deficit viši od 1,3 milijarde, a vi ste toliko bili u suficitu.′ Dodaje da ta statistika najbolje pokazuje šansu srpske prehrambene industrije na ovom hrvatskom tržištu.

Marković kaže da je cijena presudna i da će se svaka srpska kompanija koja uspije biti konkurentna europskim proizvođačima naći na policama hrvatskih trgovinskih lanaca.

Nakon ulaska Hrvatske u EU, raste, kako je navela, uvoz prehrambenih proizvoda te je na ovom tržištu svakodnevno prisutna borba s proizvodima iz Unije.

Zanimljivo je i to da je ukupna vrijednost hrvatskih investicija u Srbiji, prema podacima Hrvatske narodne banke, oko 680 milijuna eura, dok je iznos srpskih ulaganja u Hrvatskoj, prema procjenama, najmanje deset puta manji.

Trgovinska razmjena između Srbije i Hrvatske je od siječnja do travnja u odnosu na isti period lani, po podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srbije, više išla na ruku Srbiji jer je izvoz u Hrvatsku porastao za oko 18 posto, a uvoz porastao za oko 14 posto.