Na okruglom stolu u organizaciji Zbora agrarnih novinara Hrvatskog novinarskog društva (HND), Društva agrarnih novinara i Gospodarskog lista, on je poljoprivredni sektor unutar koncerna ocijenio ključnim istaknuvši da je riječ o dobrim kompanijama koje imaju budućnost, ali ih je važno restrukturirati.

Očuvanje proizvodnje jedan je od glavnih ciljeva izvanredne uprave, kazao je Čondić Galinčić.

Predsjednik Uprave PIK-a Vrbovec Mate Štetić izvijestio je da je tvrtka mjesec-dva imala poteškoća, no nakon 10. travnja redovito podmiruje obveze, priprema se za sezonu te je i dalje usmjerena izvozu koji je lani iznosio 55 milijuna eura.

Kompanija je i dalje perspektivna i dobra, kazao je, i za idući tjedan najavio isporuku u poljski trgovački lanac Biedronka.

Štetić očekuje da će kompanija i dalje rasti i podsjetio kako je proteklih desetak godina, od kada je PIK ušao u Agrokor, u tvrtku uloženo više od 1,2 milijarde kuna.

Tonči Raič iz udruge Baby beef je kazao kako kako su "zaplet i kulminacija završili te sada predstoji rasplet situacije".

"Bilo je straha no dobavljači su bili u kontaktu s upravom PIK-a Vrbovec i kontinuitet opskrbe nije se prekidao", rekao je.

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić ocjenjuje kako je gotovo cijela poljoprivredna proizvodnja pretrpjela udarac zbivanjima u Agrokoru, za koji je vezano više od 10.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Stoga je važno poslovanje koncerna stabilizirati, kazao je Brlošić napominjući kako je dobro što je donesen lex Agrokor i što se spriječilo urušavanje sustava.

Nema poljoprivrednika u Hrvatskoj koji na neki način nije bio vezan za poslovanje Agrokora, zbog čega je jako važno da smo ušli u vjernovničko vijeće i kroz njega štitimo interes hrvatske poljoprivrede, kazao je Brlošić.

Agrokor obrađuje oko 35.000 hektara i na njima ostvaruje velike prinose pa je važna stabilizacija njegova poslovanja, kako se cijeli sustav agrara ne bi doveo u pitanje, posebice uoči žetve, kazao je Brlošić.

Predsjednik Uprave Agrofructusa Denis Matijević kaže da je u zadnje vrijeme bilo pokušaja da se za Konzum voće i povrće nabavljaju po nižim cijenama s globalnog tržišta, iako je Konzum na svojim policama imao do 75 posto voća i povrća iz domaće proizvodnje. Na taj bi način moglo doći do urušavanja sustava koji se gradio 15 godina, a nakon početka krize u Agrokoru ojačalo je sivo tržište, kazao je Matijević.

Brod bez goriva i posade

Agrokor je brod koji je stao na pučini, jer je ostao bez goriva i posade, smatra potpredsjednik HGK za poljoprivredu Ivan Škorić. Da bi krenuo, treba gorivo, a njega mogu dati banke, dok bi uprava morala raditi tako da se iz buduće dobiti vraćaju dugovi, rekao je.

Upozorio je da se krediti ne mogu dobiti na imovinu koncerna, jer je ona opterećena pa je potreban poslovni plan koji će se temeljiti na rastu i razvoju poljoprivrede.

Konzultant Dragan Munjiza mišljenja je kako Konzum trebao ostati u hrvatskim rukama, a ako bi dobavljači postali vlasnici, tada se mora napraviti dobar društveni ugovor kako ne bi došlo do sukoba između njih oko udjela na policama.

"Nema globalnih kompanija. Svaka od njih ima svoju nacionalnu upravu, odnosno zna se tko je vlasnik", kazao je Munjiza. Dodao je da su strani trgovački lanci pojačali ugovaranje s hrvatskim OPG-ima što je dobro, ali da dio njih ucjenjuje proizvođače da ne smiju isporučivati Agrokoru.

Što se tiče najave izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka o otpuštanju u Konzumu, Munjiza je kazao kako se "u teoriji može zatvoriti 50 dućana, a ne mora niti jedan". To po njegovim riječima ovisi o strategiji, jer neki dućani koji su na rubu profitabilnosti možda služe da naštete konkurenciji.

Vjeruje da će se zatvarati manja prodajna mjesta i ona koja su "dupla", odnosno ima ih dva ili više na maloj razdaljini.