Amerikanci su u nedjelju odustali od 143 milijarde dolara vrijedne ponude za nizozemsko-britanski Unilever koja je trebala stvoriti drugog proizvođača prehrambenih proizvoda u svijetu, nakon švicarskog Nestlea.

Iz Unilevera su ponudu odbili još u petak, kada je i objavljena, poručujući da im ne donosi nikakvu financijsku ni poslovnu korist.

Jučer su pak izvijestili da provode "opsežnu analizu raspoloživih opcija za pojačano stvaranje vrijednosti" dioničarima koja bi trebala biti zaključena do travnja.

"Prošlotjedni događaji naglasili su potrebu za bržom realizacijom vrijednosti koju vidimo u Unileveru", dodali su u priopćenju.

Profesor korporativnih financija na sveučilištu Erasmus u Rotterdamu Peter Roosenboom upozorava da "ne znamo točno što se događalo iza zatvorenih vrata do petka do nedjelje".

"Držim da su (u Kraft Heinzu) mislili da mogu realizirati prijateljsku ponudu... ali su pogriješili. Nizozemske kompanije tradicionalno se služe brojnim mehanizmima kako bi se zaštitile od preuzimanja", kazao je Roosenboom za AFP.

Iako je Nizozemska u proteklih 10 do 15 godina ukinula brojne zaštitne mjere, "još je uvijek jako teško mimo volje uprave kupiti kompanije čije su dionice izlistane na nizozemskoj burzi", dodao je Roosenboom.

U Kraft Heinzu su možda odustali od ponude nakon što su uvidjeli da stvari idu prema neprijateljskom preuzimanju, nagađa nizozemski profesor.

Analitičari tumače da nizozemske kompanije štiti jedinstveni skup propisa i mjera za blokadu preuzimanja, zbog kojih je inozemnim kompanijama jako teško - iako ne i nemoguće - zaključiti neprijateljska preuzimanja.

Tako nizozemske kompanije po zakonu moraju same razmotriti je li preuzimanje u interesu svih dionika, uključujući upravu i radnike, klijente, kreditore, dobavljače i okruženje.

Model se razlikuje od onog u SAD-u ili Velikoj Britaniji "gdje uprava odgovara samo dioničarima", naglašava Martijn Kesler iz odvjetničkog ureda AMS Advocates u Amsterdamu.

Unileverova korporativna kultura više je fokusirana na odgovornost i održivost nego na kratkoročni profit i time se uvelike razlikuje od one Krafta Heinza i njegovih vlasnika iz 3G Capitala, tumače analitičari.

Ta je brazilska grupa poznata po brutalnom kresanju troškova i radnih mjesta i obvezi pravdanja troškova za svako pojedino obračunsko razdoblje, dodaju oni.

"Dobit je najvažniji aspekt za vlasnike Kraft Heinza", ističe Joost van Beek iz banke Theodoor Gilissen u Amsterdamu. "Da je ta transakcija realizirana, mislim da bi to značilo gubitak tisuća nizozemskih radnih mjesta" u Unileveru, dodaje.

Mjere zaštite od preuzimanja uključuju i "nizozemsku otrovnu pilulu", koja predviđa da se u vrijeme preuzimanja kontrola nad kompanijom prenosi s dioničara na kontroliranu zakladu.

Kompanija tako može, primjerice, izdati potvrde od dionicama kako bi veliki dio ili čak većinu glasova pri glasanju o ponudi prebacili na takozvanu povjereničku zakladu.

"To je jako moćna pozicija jer su u osnovi upravitelji zaklade u dobrim odnosima s upravom kompanije koja je predmet preuzimanja... što znači da je jako teško krenuti u neprijateljsko preuzimanje", objašnjava Kesler.

"Programi zaštite od preuzimanja u Nizozemskoj, posebno oni koji koriste povjereničku zakladu, jedinstvena su pojava", dodaje on. "Ne bi me iznenadilo da su i u Unileveru poduzeli slične mjere kako bi se zaštitili od takvog pokušaja", dodaje.