Podaci za treće tromjesečje pokazuju značajan rast neto dobiti bankarskog sektora - za oko 2,2 milijarde kuna u odnosu na prvih devet mjeseci 2017. godine, navodi se u četvrtom ovogodišnjem broju publikacije HUB Pregledi, objavljenom u petak.

Taj rezultat u HUB-u objašnjavaju znatno manjim ovogodišnjim vrijednosnim usklađenjima i rezervacijama.

"Prošlogodišnji je rezultat bio opterećen gubicima vezanim uz Agrokor, tako da su ovogodišnji troškovi vrijednosnog usklađivanja manji za oko 2,4 milijarde kuna. Kako se rezultat poboljšao za manji iznos nego što se očekuje zbog manjih vrijednosnih usklađenja i rezerviranja, dobit banaka iz operativnog poslovanja zapravo se nalazi u padu", konstatiraju u udruzi banaka.

Potkrepljuju to i podacima da je ukupni kamatni prihod za devet mjeseci manji za oko 1,2 milijarde kuna zbog pada kamatnih stopa na tržištu. Neto kamatni prihod, dakle kada se od kamatnih prihoda oduzmu troškovi plaćenih kamata, manji je za oko 400 milijuna, zaključak je publikacije HUB-a u kojoj se analizira poslovanje banaka za devet mjeseci ove godine.

Iz HUB-a ističu i da su hrvatske banke među najbolje kapitaliziranim bankama u EU i svijetu.

Stopa adekvatnosti kapitala u trećem se tromjesečju ove godine nalazila na visokoj i stabilnoj razini od 22,2 posto.

Stoga, umjesto apsolutnih iznosa, treba gledati stope povrata na kapital, ističu iz HUB-a, uz podatak da se ta stopa "trenutno kreće oko 9,8 posto i još uvijek se nalazi ispod globalnog prosjeka izračunatog na temelju baze podataka Financial Soundness Indicators".

"Očekivano je da u povoljnom dijelu poslovnog ciklusa dobiti rastu u cjelokupnom gospodarstvu, pa tako i u bankarstvu. Sada se stvaraju kapitalne rezerve za amortizaciju gubitaka u krizama, što je ključno kako troškovi u krizama ne bi padali na leđa država", napominju iz udruge banaka.

Komentirajući najnovije izdanje HUB Pregleda, direktor HUB-a Zdenko Adrović ističe da je pad kamatnih stopa oživio potražnju za kreditima, osobito nenamjenskim.

"Ove godine je odobreno i 6,8 posto više stambenih kredita nego u istom razdoblju prošle godine, no primjećuje se rast kredita s valutnom klauzulom i pad kunskih kredita te pad kredita s varijabilnom i rast onih s fiksnom kamatnom stopom. S jedne je strane moguće da se krediti s valutnom klauzulom više traže nego ranije zbog najava uvođenja eura. S druge strane, banke dostižu limite u pogledu mogućnosti nuđenja povoljnih kunskih kredita s fiksnim kamatnim stopama koje se na tržištu jako traže", kaže Adrović.

Dodaje da nedostaju dugoročni kunski izvori i financijski instrumenti koji bi omogućili trajnije fiksiranje kamatnih stopa u kunama.

"Zbog mnogo većeg i razvijenijeg tržišta, fiksiranje je mnogo lakše u eurima te se u ponudi banaka sada vide i veće mogućnosti korištenja nenamjenskih kredita s fiksnom kamatnom stopom za značajan dio perioda otplate", kaže Adrović.

Iz HUB-a poručuju da banke nastavljaju upravljati rizicima sukladno najvišim profesionalnim standardima, uzimajući u obzir stanje poslovnog ciklusa i kapacitete sektora stanovništva za podnošenje duga.

"Građani su se u vrijeme dugotrajne krize razdužili, osjetniji oporavak kredita započeo je relativno kasno, 2016., a vjerujemo i da se nakon iskustava u prošloj krizi građani svjesno i savjesno zadužuju, kao što i banke u svojim kreditnim politikama nastoje uzeti u obzir sve sagledive vjerojatnosti materijalizacije rizika", ističu iz HUB-a.

Rastu li krediti stanovništvu (ponovno) prebrzo?

Iz HUB-a se u najnovijoj publikaciji osvrću i na u zadnje vrijeme u javnosti prisutnu raspravu o tome rastu li krediti stanovništvu prebrzo, posebice zabrinutosti zbog dominantne uloge nenamjenskih ili kredita za ostale namjene. Ti su krediti slabije osigurani (nema hipoteke), a i iz udruge banaka podsjećaju da je regulator primijetio da se ta vrsta kredita odobrava na mnogo dulje vremenske rokove nego ranije.

Naime, guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić je prije 15-ak dana izrazio određenu zabrinutost zbog vrlo visokog rasta gotovinskih kredita s relativno dugim ročnostima.

"Malo nas brine to što vidimo vrlo visok rast gotovinskih kredita s relativno dugim ročnostima koji su neosigurani, i to je nešto čemu ćemo posvetiti više pažnje i analize i da vidimo treba li tu reagirati", izjavio je Vujčić.

Iz HUB-a u najnovijoj publikaciji tumače da je, "u kontekstu općeg pada kamatnih stopa, dijelu klijenata možda isplativije pristati na malo veću kamatnu stopu u zamjenu za izbjegavanje zaloga imovine, koje je kod stambenih kredita nužno, te u zamjenu za bržu i jednostavniju proceduru".

U kratkom roku takvo je rješenje možda pogodno i kreditorima i dužnicima, smatraju u HUB-u.

Pritom skreću pažnju i na činjenicu da je razduživanje trajalo dugo nakon početka gospodarskog oporavka, sve do sredine 2016. te da su tek prije malo više od dvije godine neto kreditne transakcije s privatnim sektorom prešle u pozitivnu zonu.

"Znači da je ovaj kreditni ciklus još uvijek ′mlad′ i događa se nakon dugog razdoblja u kojem je neto imovinska pozicija privatnog sektora znatno poboljšana. Stoga aktualnu raspravu treba tumačiti u kontekstu poboljšanog kapaciteta za zaduživanje privatnog sektora", smatraju u HUB-u.

Ističu i da struktura i dinamika novoodobrenih kredita ukazuje na dvije važne stvari.

Prva je da stambeni krediti doista rastu znatno sporije od kredita za ostale namjene, "ali to je i očekivano". Iz HUB-a pritom objašnjavaju kako je ove godine slabiji prirast čistih kunskih stambenih kredita i kredita s promjenjivom kamatnom stopom odnosno brži je rast stambenih kredita s valutnom klauzulom s duljim razdobljima fiksiranja stopa.

"Banke su se očito suočile s limitima valutnog i kamatnog rizika u pogledu mogućnosti nuđenja kredita bez valutne klauzule s fiksnim kamatnim stopama. To se najbolje vidi po tome što je u prvih deset mjeseci 2017. odobreno više čistih kunskih stambenih kredita nego kredita s valutnom klauzulom, dok je u prvih deset mjeseci 2018. odnos obrnut", objašnjavaju iz HUB-a.

Druga je da su kod kredita za ostale namjene banke bile u prilici zadovoljiti željenu strukturu potražnje.

"Rastu oba valutna tipa kredita, no kunskih je više i rastu brže. Kod oba valutna tipa rast je koncentriran kod kredita s periodom fiksiranja kamatnih stopa duljim od godine dana", kažu u HUB-u.

Po podacima koje iznose, ukupni bruto novoodobreni krediti porasli su za 17 posto u prvih deset ovogodišnjih mjeseci.

"Kako ta brojka uključuje refinanciranja, no ne i otplate, bolje je gledati neto transakcijski prirast stambenih i ostalih kredita stanovništvu. Taj iznos se sada na razini godišnjeg prosjeka kreće oko 7 milijardi kuna ili oko 2 posto BDP-a. Takav tempo povećanja ne može se označiti ekscesnim, s obzirom da se neto razduživanje sektora u godinama krize mjerilo redom veličine 20-30 posto", ističu iz HUB-a.

"Može se zaključiti da u Hrvatskoj u ovoj fazi kreditnog ciklusa ne postoji problem ukupne zaduženosti sektora stanovništva, ali se može postaviti pitanje strukture novog zaduženja, s obzirom na novo ubrzanje kreditiranja 2018. godine", smatraju u HUB-u.

Novodobreni krediti stanovništvu porasli više od 17 posto

Po podacima iz publikacije, ukupni novoodobreni krediti stanovništvu (kunski i uz valutnu klauzulu) u prvih su deset mjeseci ove godine iznosili 30,1 milijardu kuna, što je 17,4 posto više nego lani.

Pritom su su ukupni stambeni krediti porasli za 6,8 posto, na 9,3 milijarde kuna, pri čemu su kunski zabilježili pad za 34,9 posto, na 3,1 milijardu kuna, dok su oni uz valutnu klauzulu porasli za 59,3 posto, na 6,1 milijardu kuna.

Krediti za ostale namjene, pak, bilježe snažan rast, za 22,8 posto, na 20,8 milijardi kuna. Pritom su novoodobreni krediti za ostale namjene u kunama porasli za 19,1 posto, na 15,5 milijardi kuna, a uz valutnu klauzulu za 34,9 posto, na 5,3 milijarde kuna.

Po mišljenju analitičara HUB-a, smanjenje novoodobrenih kunskih stambenih kredita treba tumačiti u svjetlu nedostatka dugoročnih kunskih izvora kojima bi se mogla fiksirati kamatna stopa na dulji rok, dok je snažan rast novoodobrenih kredita za ostale namjene jednim dijelom vezan uz prirodnu potražnju koja je ljetos eskalirala (nogomet, sve više ljudi odlazi na odmor i troši, obnavljaju se trajna potrošna dobra).

"Postavlja se pitanje krije li se u prikazanim kretanjima i efekt supstitucije - slučajevi kada je ljudima isplativije pristati na malo veću kamatnu stopu uz kredit za ostale namjene u zamjenu za izbjegavanje zaloga imovine, koje je kod stambenih kredita nužno? O tom efektu se može samo spekulirati i nije ga moguće dokazati", poručuju iz udruge banaka, uz napomanu da su kamatne stope na stambene i kredite za ostale namjene u zadnje vrijeme padale sličnim tempom.