Njemačka središnja banka izvijestila je u utorak da je 2024. godinu zaključila s gubitkom, i to prvi puta od 1979. godine, uz iscrpljene rezervacije za pokrivanje gubitaka koje nosi raskorak u kamatnim prihodima i rashodima.

Bundesbank je u 2024. zabilježila gubitak od oko 19,2 milijarde eura.

Gubitak je moguć i u ovoj godini, premda manji, upozorili su.

"Vrhunac godišnjih opterećenja vjerojatno je iza nas", rekao je predsjednik Bundesbanka Joachim Nagel na predstavljanju poslovnih rezultata u Frankfurtu.

Središnja banka poslovala je s gubitkom i u 2023. godini, od gotovo 21,6 milijardi eura, ali ga je pokrila rezervacijama i rezervama koje su sada gotovo u potpunosti iscrpljene.

Ulaskom u 2024. Bundesbank je za pokriće gubitaka u rezervama imao svega 700 milijuna eura.

Nagel je već prije godinu dana upozorio da očekuju "značajno financijsko opterećenje" i u 2024. godini, koje će "vjerojatno premašiti preostale rezerve".

Kamatni rashodi Bundesbanka bili su u 2024. godini veći od kamatnih prihoda za 13 milijardi eura. U 2023. bili su veći za 13,9 milijardi eura.

Središnje banke godinama su u sklopu zajedničke monetarne politike eurozone kupovale dugoročne vrijednosnice, poput državnih i korporativnih obveznica. One pak nose relativno niske kamatne prihode, za razliku od depozita komercijalnih banaka koji središnjim bankama nose visoke kamatne rashode.

"To je stvorilo značajan kamatni rizik", naglasili su u Bundesbanku.

Austrijski guverner Robert Holzmann upozorio je prije otprilike godinu dana da Europska središnja banka (ECB) mora prestati subvencionirati komercijalne banke isplatom visokih kamata na položeni novac koji im je posudila po niskoj cijeni.

"Ne postoje argumenti u monetarnoj politici koji bi opravdavali takve subvencije", naglasio je tada Holzmann. "Neprihvatljivo je što aktualna struktura stvara ogroman teret za financijske rezultate središnjih banaka", poručio je. "Ne možemo bilježiti gubitke kojima se ne nazire kraj".

Svijetla točka za Bundesbank bile su lani rezerve u zlatu i devizama, čija je vrijednost na kraju godine procijenjena na oko 267 milijardi eura i veća je za gotovo 36 posto nego na kraju 2023.