Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je kako se ovom odlukom zalažu dionica Končara I HT-a u vlasništvu države putem CERP-a, kako bi se HBOR-u omogućilo davanje kredita Borovu, isplata plaća i daljnje poslovanje.

"A bitno je i da se od Uprave Borova očekuje ne samo sugestije o tome kako da se restrukturira poslovanje i bude učinkovito, nego da na zajedničkim načelima pokušamo vidjeti tko bi mogao biti strateški partner za dugoročni opstanak i učinkovitost rada Borova, koji je gospodarski izrazito važan za Vukovar. I Vlada zbog tog ovako i reagira i dalje podršku", istaknuo je premijer.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić je podsjetila da je Borovo u ožujku 2015. godine od Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) dobilo kredit koji dospijeva 30. lipnja ove godine, a za taj je kredit kao osiguranje dano 60 tisuća dionica koje čine 2,33 posto temeljnog kapitala Končar Elektroindustrije.

„Borovo ne može vratiti ovaj kredit, s obzirom da je u proteklom razdoblju mogućnost uređivanja poslovanja Borova opterećivala i predstečajna nagodba, koja se u određenoj mjeri suočila s poteškoćama, a koje su u suradnji između Porezne uprave i DORH-a upravo u pravcu rješavanja", kazala je Dalić.

S obzirom na činjenicu da predstečajna nagodba ima sada svoju perspektivu razrješenja, istaknula je, moguće je predložiti HBOR-u da se postojeći kredit refinancirana novim kreditom.

Ukupna nominalna vrijednost novog kredita iznosila bi 46 milijuna kuna, od čega bi 36 milijuna kuna služilo za refinanciranje spomenutog kredita iz 2015. godine, a 10 milijuna kuna za potrebe tekuće likvidnosti.

I za osiguranje ovog kredita dat će se postojećih 2,33 posto dionica Končara, kao i 329.154 dionica koje čine 0,4 posto temeljnog kapitala HT-a, koje su u vlasništvu države putem CERP-a.

Dalić je istaknula i da se ova odluka donosi „s obzirom na važnost nastavka poslovanja i stvaranja uvjeta da se predstečajna nagodba konačno završi i nađe rješenje za stalno održivo poslovanje Borova".

Država će subvencionirati kredit za prvu nekretninu

U saborsku je proceduru sa sjednice Vlade upućen i prijedlog zakona o subvencioniranju stambenih kredita, kojim Vlada, ističe Plenković, želi pomoći stjecanje prve nekretnine po specifičnim uvjetima osobama mlađima od 45 godina, a dodatno se odnosi i na osobe s invaliditetom i njihove obitelji.

Resorni ministar Lovro Kušćević je tome dodao da taj zakon, osim što će pomoći riješiti prvo stambeno pitanje, ima i socijalnu, pa čak i pronatalitetnu notu. Naime, pojasnio je, svaka osoba koja nije starija od 45 godina i nema u svojem vlasništvu stan ili kuću imat će pravo na ostvarenje poticaja po ovom zakonu.

To znači da će toj osobi, ako digne kredit za kupnju prvog stana ili kuće država 4 godine plaćati pola rate kredita, a ako dobije ili usvoji dijete u tom razdoblju, za svako dijete se rok produžava za dodatne 2 godine. Ukoliko u obitelji ima osoba s invaliditetom većim od 50 posto, taj se rok produžava za još jednu godinu.

Najveća je novost, naglasio je Kušćević, da je omogućena i kupnja rabljenih stanova i kuća jer ima manjih sredina gdje nema novih stanova na tržištu, pa da ne bi nužno ti ljudi selili u velike gradova „već da ostanu živjeti na svom ognjištu".

Država će sufinancirati nekretnine vrijednosti do 1.500 eura po metru kvadratnom, odnosno u ukupnom iznosu do 100 tisuća eura

Efektivna kamatna stopa na ovaj kredit ne smije biti veća od 3,75 posto godišnje, a ugovore o subvencioniranju kredita sklapat će Agencija za prodaju nekretnina (APN), koja će Vladi jednom godišnje podnositi izvješće o provedbi zakona.

Za 2017. u proračunu je predviđeno 17,5 milijuna kuna za realizaciju ovog programa, a u projekcijama za iduće godine je predviđen iznos od po 35 milijuna kuna godišnje, zaključio je Kuščević.