Ministar financija Slavko Linić već neko vrijeme priprema teren rezervne opcije kojom bi, ako zatreba, lako došao do novca u proračunu pa je, nakon što je nedavno izrazio nezadovoljstvo mirovinskim fondovima, nedavno u intervjuu Slobodnoj Dalmaciji poručio kako nije isključeno da se novac u drugom stupu zamrzne, odnosno prebaci u proračun. Jasno je da to ne bi bila privremena mjera, nego je na blaži način poručeno da se drugi obvezni stup želi ukinuti.

Zašto nisu više ulagali

Tako bi se proračun napunio s oko pet milijardi kuna, riješio se problem za neko vrijeme, godinu do dvije, no dugoročno, smatraju bolje upućeni, to ne bi bilo dobro za mirovinski sustav. Tvrde i da je riječ o dobro isprobanoj metodi Linića, koji takvom izjavom ispituje teren, a može je iskoristiti ako za to bude potrebe. Koliko se zna, zasad se o ukidanju drugog stupa ne razgovara, no ako se produbi rupa u proračunu, nije isključeno da Linić posegne za tom mjerom. Linić zamjera mirovinskim fondovima, kako je istaknuo, što nisu više ulagali u državne projekte. No projekata nije bilo niti im zakon to omogućava. A kada se pojavio projekt monetizacije autoceste, sva četiri mirovinska fonda prijavila su se na natječaj.- Zato je logično da i Vlada treba ponuditi nešto u što će fondovi ulagati i pritom ostvariti prinos. A ako nije zadovoljna radom fondova, treba ih pozvati i s njima razgovarati - kaže nam sugovornik blizak industriji. Slažu se s tim čak i oni koji također vide zamjerke u radu mirovinaca, prije svega zbog promašenih ulaganja u dionice nekih tvrtki, najveće usmjeravanje u državne obveznice koje im donose siguran prinos, gotovo identičan onome koji i ostvaruju te zato što skrivaju podatke o tome kamo su uložili novac, a što čak bolje ističu investicijski fondovi, gdje ulaganje nije obvezno kao u mirovinske fondove. Ipak, stavi li se to na stranu, prekinuti mirovinsku reformu nije dobro jer nije prošlo dovoljno vremena za ocjenu rada.- Za to je potreban dulji rok, a ako država nije zadovoljna, može pojačati konkurenciju na tržištu - kaže analitičar Velimir Šonje. Dodatno, kaže, treba povećati slobodu ulaganja fondovima i smanjiti državni pritisak. Nešto veću slobodu ulaganja omogućit će fondovima novi zakon koji će uskoro stupiti na snagu, a donijet će veću izloženost ulaganja u kompanijama. Ukidanje drugog stupa ipak nije Linićev hir jer to su već napravile neke zemlje EU zbog krize. Ukinula ga je, primjerice, Mađarska, dok je Poljska povukla polovicu sredstava u proračun.

Nexus u Dalekovod

Svoje nezadovoljstvo ministar Linić iskazao je i prema fondovima za gospodarsku suradnju (FGS). U tri godine njihova postojanja ulaganja nije bilo dovoljno, a istodobno su od države, koja u projekte ulaže polovicu novca, dobivali milijunske naknade. No, situacija nije jednaka sa svim FGS-ovima. Quaestus iza sebe ima poveći broj projekata, kao i Prosperus i Nexus. Nexusu je prolongirano ulaganje u Dalekovod zbog produljenja roka za završetak predstečajne nagodbe te kompanije, no odustali nisu.- Uvidom u situaciju, nema većih odstupanja u poslovanju Dalekovoda u odnosu na planirani završetak predstečajne nagodbe u ljeto. Nadamo se da će predstečajna završiti do kraja siječnja - kaže Marko Lešić iz Nexusa. Prosperus uskoro kreće u ulaganje u HTP Orebić i HTP Korčulu. No kada se govori o problemima s FGS-ovima, onda u Vladi prije svega misle na Alternative, s kojim se dogovor ni u čemu nije postigao pa tako ni o naknadama. Alternative jedini ima pravo na naknadu u odnosu na imovinu, a ne na uloženo kao ostala četiri fonda. Stoga bi se mogao dogoditi apsurd, da im se na kraju godine isplati naknada bez obzira na najavu njihova ukidanja, i to nakon propalog ulaganja u Centar banku, koja je završila u stečaju, te povlačenja ulaganja iz Vabe. Izvor iz Vlade kaže da im se naknada sigurno neće isplatiti.