U Europi se ove godine očekuje pad aktivnosti fondova rizičnoga kapitala, ali Hrvatska bi trebala biti iznimka. Pokazuje to novo istraživanje Roland Bergera provedeno među 800 profesionalaca iz "private equity" industrije u Europi, koje ukazuje da će u Hrvatskoj, skandinavskim zemljama te srednjoj i istočnoj Europi rast ulaganja te vrste fondova iznositi jedan posto.

"Statistički gledano, idealan profil hrvatske mete 'private equity' fondova po našem istraživanju bila bi kompanija u vrijednosti od 50 do 100 milijuna eura, izdvojena iz većeg sustava ili u vlasništvu obitelji koja je spremna prodati većinski udio", ocjenjuje Vladimir Preveden, izvršni partner zagrebačkog ureda Rolanda Bergera. No s tim se ne slaže Mirna Marović, predsjednica hrvatske "private equity" i "venture capital" asocijacije. "Kada govorimo o hrvatskim tvrtkama, minimalni iznos ulaganja je između 10 i 20 milijuna eura. No kada je riječ o hrvatskim ili manjim regionalnim fondovima, iznosi ulaganja su znatno manji i kreću se od milijun eura na više", kaže Marović. Ističe kako su u Hrvatskoj "private equity" i "venture capital" ulaganja u 2010. iznosila svega 12 milijuna eura, a za prošlu godinu očekuje se barem tri puta veći iznos, no statistika još nije potpuna. "Ističemo da su takva ulaganja u Hrvatskoj volatilna te da radi pojedinačnih transakcija većih preuzimanja ti iznosi variraju od 10 do 100 milijuna godišnje, s tim da je prosječan iznos ulaganja u posljednjih pet godina bio oko 25 milijuna eura godišnje", objašnjava Marović. Inače, čak 73 posto anketiranih profesionalaca u istraživanju Roland Bergera u Europi očekuje stagnaciju ili pad broja transakcija, a većina ih smatra da će se opće gospodarsko stanje pogoršati s obzirom na neizvjesnu financijsku situaciju i poteškoće s refinanciranjem. Njemačka bi, kažu, mogla pasti 2%, Velika Britanija tri, a Italija i Španjolska čak 7 posto. Kada su u pitanju zemlje poput Hrvatske, u kojima se ipak očekuje rast, u istraživanju se navodi da bi tvrtke iz farmaceutskog i zdravstvenog sektora mogle biti najzanimljivije za ulaganje. Atraktivne su i tvrtke iz sektora maloprodaje i proizvodnje robe široke potrošnje te pružatelji logističkih i poslovnih usluga, uz sektore energetike i komunalnih usluga.

Marović dodaje da je u Hrvatskoj naglasak i na ostalim sektorima. "Naročito u proizvodnji i izvozno orijentiranim djelatnostima. U Hrvatskoj trenutno ulaganja razmatraju i manji domaći i regionalni fondovi pa je svaka tvrtka s potencijalom brzog rasta i širenja poslovanja na regiju ili globalno interesantna meta 'private equity' i 'venture capital' ulagača", zaključuje Marović. Inače, u Hrvatskoj su do 2010. godine postojala dva "klasična" fonda rizočnoga kapitala - Nexus Alpha i Quaesus PE, koja su imala tri, odnosno sedam ulaganja. "Private equty" industrija postala je aktivnija donošenjem zakona o fondovima za gospodarsku suradnju s kojim je Vlada Jadranke Kosor pokušala potaknuti oporavak. Privatni ulagači su prema tom planu trebali svakom fondu dati pola kapitala, dok bi država dala ostalu polovicu. Osnovano je pet takvih fondova, no željena brzina ulaganja nije se ostvarila, lani su najavljena samo dva. Novu vladu pak FGS-ovi manje zanimaju. Donijela je odluku kojom se sudjelovanje države u tim fondovima smanjuje na 25% do najviše 50%.