Hrvatska treba iskoristiti okretanje Europske unije (EU) prema održivosti te profitirati od očekivanog velikog investicijskog ciklusa u model razvoja koji počiva na onome što sami stvaramo - biomasi, nusproizvodima i otpadu, istaknuto je u utorak na Konferenciji o biogospodarstvu u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Biogospodarstvo, kako je rečeno, ima ključnu ulogu u smanjenju ovisnosti o fosilnim resursima, jačanju otpornosti društva na ključne izazove i poticanju kružnoga gospodarstva. Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić kazao je da je to tema koja u sljedećim desetljećima neće utjecati samo na hrvatsku poljoprivredu nego na kompletno gospodarstvo.

Riječ je o konceptu gospodarskog razvoja koji se ne oslanja na fosilna goriva nego na ono što stvaramo sami - biološke resurse, biomasu, nus proizvode i otpad koji postaje vrijedna sirovina. U taj koncept, kako je naveo, ulaze poljoprivreda i brojne druge industrije poput prehrambene, kemijske, tekstilne, farmaceutike, papirna i drva. Zajedno zapošljavaju više od 200 tisuća ljudi, generiraju oko 12 milijardi eura prihoda i gotovo četiri milijarde eura dodane vrijednosti.

Dodatnim će ulaganjima, što europskih što nacionalnih sredstava, broj zaposlenih te broj uspješnih tvrtki samo rasti, rekao je ministar. Zato se i razvija Strategija biogospodarstva do 2035. čiji su ciljevi unaprjeđenje i bolja koordinacija politika povezanih s biogospodartsvom, razvoj održive proizvodnje i tržišta sirovina u biogospodarstvu te povećanje dodane vrijednosti u biogospodarstvu.

Strategija je rezultat zajedničkog rada pet ministarstava (poljoprivrede; regionalnog razvoja i fondova EU; gospodarstva; znanosti, obrazovanja i mladih te zaštite okoliša i zelene tranzicije) te brojnih stručnjaka iz različitih sektora. Vlajčić je istaknuo kako Hrvatska u novu europsku razvojnu fazu ne smije uči kao promatrač već s resursima, znanima i potencijalima kojima raspolaže treba biti među onima koji postavljaju standarde.

Biogospodarstvo može biti velik generator rasta, osobito u ruralnim područjima, kazao je napominjući kako Strategija ima dva velika cilja - stvoriti održivu i stabilnu proizvodnju sirovina te povećati dodanu vrijednost.

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Mikuš Žigman je istaknula kako je biogospodarstvo put prema održivom rastu, inovacijama i globalnoj konkurentnosti.

Strategija biogospodarstva do 2035., kako je navela, naslanja se na Nacionalnu razvojnu strategiju RH do 2030. koja je kao jedan od strateških ciljeva definirala samodostatnost u hrani i razvoj biogospodarstva.

Osim toga, Hrvatska je iz EU fondova osigurala značajna sredstva za ulaganja u istraživanje i inovacije, nove tehnologije, održivi rast i konkurentnost.

I ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković su istaknuli važnu ulogu biogospodarstva u jačanju dugoročne konkurentnosti.