Od Uprave Ine tražimo sazivanje izvanredne skupštine dioničara Ine na kojoj bi se odlučivalo o isplati izvanredne dividende u iznosu od 2 milijarde kuna, odnosno 260 milijuna eura", objavila je jučer Uprava mađarskog MOL-a i potpuno uzdrmala drugog velikog dioničara, hrvatsku Vladu.

MOL je to objavio sat vremena nakon što je u Zagrebu počeo sastanak predstavnika dva najveća dioničara Ine, Nadzornog odbora i Uprave tvrtke o rafinerijskom biznisu, odnosno o sudbini rafinerija Sisak i Rijeka.

Optužbe Vlade

Odmah nakon sastanka ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak optužio je MOL kako "očito hoće novac iz Hrvatske" te ustvrdio "kako bi isplata bila štetna za Inu". Iako bi realizacijom ovog zahtjeva država u proračun dobila oko 850 milijuna kuna, ni ministar financija Boris Lalovac nije presretan zahtjevom MOL-a i tvrdi kako bi bilo bolje da se 2 milijarde ulože u investicije.

No, realizacija zahtjeva MOL-a ne ovisi o velikim dioničarima. Ključeve odluke drže mirovinski fondovi i mali dioničari koji mogu donijeti prevagu na jednu ili drugu stranu. U ovom trenutku MOL drži 49,08 posto, a Vlada 44,84 posto Ine.

Četiri obvezna mirovinska fonda (AZ, PBZ, Raiffeisen i Erste Plavi) zajedno imaju 4,21, odnosno kada se doda i AZ dobrovoljni 4,31 posto. Na listi top-dioničara još su tri skrbnička računa (vjerojatno nekih investicijskih fondova) koji drže 0,43 posto Ine. A raspoloženje mirovinskih fondova moglo bi neugodno iznenaditi Vladu.

Iako ih je odluka MOL-a iznenadila, predstavnici mirovinskih fondova, kako se može zaključiti iz neslužbenih razgovora, nemaju ništa protiv nekoliko desetaka milijuna kuna, ovisno o udjelu koji imaju.
Manji rizik za dioničare

Po jednom tumačenju, isplata dividende znači smanjenje rizika za dioničare, što, kako kažu, nije loše s obzirom na rat koji se vodi između dva dioničara. Isto tako, ističu da oni moraju voditi brigu o svojim članovima i ne mogu proturječiti MOL-ovim argumentima.

Jedino mogu, nastavljaju, postaviti pitanje kakva je to Uprava koja ne zna što bi s novcem i vraća ga dioničarima. U svojim odgovorima na pitanje što bi Vlada morala učiniti da oni dignu ruku protiv dividende dosta su rezolutni u podržavanju MOL-a.

Pritisak na fondove

Ipak, mala šansa da ih se slomi postoji, kako se može zaključiti iz razgovora s njima, ako im se predstavi vrlo razuman investicijski program koji je provediv. Stoga se može pretpostaviti da će uoči skupštine mirovince ili ostale dioničare koji su među top-deset dioničara pokušati navabiti raznim obećanjima i trikovima na svoju stranu.

Ina je dioničarima dividendu posljednji put isplatila u srpnju prošle godine. Iz dobiti u 2012. godini dioničarima je isplaćeno 343,6 milijuna kuna, odnosno 34,36 kuna po dionici. U zadržanu dobit je otišlo 913 milijuna kuna.

MOL sada traži da se zadržana dobit isplati dioničarima zbog nedavne odluke Ministarstva gospodarstva o oduzimanju licenci za istraživanje na područjima "Sava" i "Sjeverozapadna Hrvatska".

"Dioničari su shvatili da Ministarstvo trenutno ne podupire proinvesticijsko okruženje u Hrvatskoj i stoga je došlo vrijeme za sve dioničare da ostvare povrat svojih prijašnjih ulaganja".
Loše vijesti

Ministar Vrdoljak jučer je žestoko odgovorio MOL-u: "Očekivali smo od MOL-a da ne korumpira u Hrvatskoj, da investira u Hrvatskoj i da razvija Inu.

A mi iz mjeseca u mjesec dobivamo od njih prijedlog zatvaranja rafinerija, odgodu investiranja u rafinerije, pokrenute arbitražne postupke. I sada u konačnici žele pokupiti novce i otići vjerojatno iz Hrvatske s novcima koji su bili zadržani i koji su bili investicijski potencijal Ine".

Sastanak koji ništa nije riješio

Na jučerašnjem sastanku dioničara Ine, predstavnika Nadzornog odbora i Uprave tvrtke na kojem se razgovaralo o rafinerijskom biznisu ništa se spektakularno nije dogovorilo.

Direktor MOL-a Jozsef Molnar i dalje je inzistirao na trenutnom zatvaranju sisačke Rafinerije, a ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i hrvatski članovi Uprave tvrdili su da se Sisak ne smije zatvoriti i da se odmah mora započeti s modernizacijom riječke Rafinerije. Dogovoreno je, kako doznajemo, da je Uprava suglasna sa smjernicama Strategije Ine, ali nema suglasja oko načina i vremena provedbe.