U Hrvatskoj je za petak najavljen bojkot trgovina, trgovačkih lanaca i benzinskih crpki zbog stalnog rasta cijena, temeljem inicijative koja je krenula iz Facebook grupe "Halo, inspektore", iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača (ECIP), a u međuvremenu su je podržala društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i sam ministar gospodarstva.

Ta inicijativa započela je porukama koje su se proteklih dana dijelile po društvenim mrežama. "24.1. u HR je bojkot protiv visokih cijena prehrane. Pozivaju se ljudi da taj dan nitko ništa ne kupuje, ali ništa. Osigurajte se za taj dan kao da je nedjelja", stoji između ostalog u tim porukama. U međuvremenu, podršku su joj dala društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) u četvrtak su podržali poziv građana na bojkot trgovina, upozoravajući da nepodnošljiv rast cijena ugrožava životni standard i postignute rezultate rasta primanja građana. "Visina cijena i razina primanja lice su i naličje iste medalje koja određuje životni standard u zemlji", poručili su Nezavisni hrvatski sindikati (NHS).

Sindikalac Krešimir Sever, pak, smatra da je bojkot trgovina jedini pravi lijek u borbi protiv visokih cijena, to potvrđuju i dobra iskustva drugdje - u Italiji koja se pobunila zbog cijena tjestenine i kave, u Turskoj zbog pekarskih proizvoda te goriva u Velikoj Britaniji.

I oporbeni zastupnici u četvrtak su najavili su da će podržati bojkot trgovina u petak na koji su pozvani građani, naglasivši da, dok inflacija čerupa građane, Vlada u proračunu ubire blagodati neobuzdane inflacije, a trgovci se bogate na maržama, pa je zapravo riječ o bojkotu zbog Vladina nerada.

Sabina Glasovac (SDP) poručila je da njena stranka podržava bojkot trgovina. "Građani su, na sreću ili nažalost, morali preuzeti stvar u svoje ruke, s obzirom da Vlada nije učinila apsolutno ništa kako bi obuzdala inflaciju. A imala je mehanizme, ako nije znala, mogla je neke prijedloge SDP-a i prihvatiti, ali nije, jer njoj nije bitno što se predlaže, nego tko predlaže", ustvrdila je.

Sandra Benčić (Možemo!) kazala je da je njena stranka tri godine davala prijedloge mjera kojima bi se ublažila inflacija, posebno onaj dio inflacije koji ide iz pohlepe. Svaki njihov prijedlog, kao i drugih oporbenih stranaka, Plenković je odbijao, pa se ova inflacija koja je najveća u eurozoni može zvati ′Plenkovićevom inflacijom′.

Saborski zastupnik HDZ-a Nikola Mažar istaknuo je, pak, da će "nastaviti tražiti od svih dionika da budu odgovorni i stoga neće, kao SDP ili Možemo!, ušićariti jeftine političke poene pa pozivati na bojkot". "Ali poštujemo građane, poštujemo da neće ići u kupnju u petak. Naravno, i mi se tome pridružujemo. I idemo svi zajedno raditi da, s jedne strane odgovornom politikom štitimo najranjivije među nama, s druge strane da jačamo gospodarstvo, da jačamo međunarodni položaj Hrvatske", rekao je.

U Ministarstvu gospodarstva u tijeku su dogovori oko proširenja liste proizvoda s ograničenim proizvodima, koji je Vlada najavila prošloga tjedna, a ministar Šušnjar je tijekom održavanja sastanaka iskazao podršku građanima, potrošačima koji kreću u akciju bojkota kupnje na jedan dan kako bi pokazali svoju snagu.

Udruga Glas poduzetnika (UGP), u četvrtak je izrazila iznenađenje pozivom ministra gospodarstva građana na bojkot trgovina, umjesto da se, kako kažu, uhvati posla i donese konkretne mjere za suzbijanje poskupljenja i visoke inflacije. Iz te udruge radi smanjenja poskupljenja predlažu smanjenje PDV-a, odnosno jedinstvenu stopu od pet posto na sve prehrambene proizvode kako bi se snizile cijene osnovnih namirnica, zatim reformu javnog sektora tj. digitalizaciju i optimizaciju kako bi se smanjio broj zaposlenih i troškovi te poticaje poljoprivredi s fokusom na proizvodnju i kupnju od lokalnih proizvođača i malih trgovaca i dr.

Ekonomisti su uglavnom skeptični. Ekonomski analitičar Damir Novotny kazao je početkom tjedna za Hinu da ni organizirani potrošači ni Vlada ne mogu utjecati na kretanje inflacije. "Potrošači se možda mogu jedan dan organizirati i bojkotirati trgovce. Međutim, u tržišno orijentiranim ekonomijama kolektivne akcije potrošača nisu imale utjecaja na inflaciju, pa tako neće ni najavljeni bojkot hrvatskih potrošača, ako uopće bude masovan", smatra Novotny.

Podaci Porezne uprave o fiskaliziranim računima u petak pokazat će kako je prošla ova inicijativa građana.

Inače, u Hrvatskoj su potrošačke cijene mjerene HICP-om u prosincu lani porasle za 4,5 posto prema istom mjesecu 2023. godine, što je njihov najsnažniji rast od svibnja. Hrvatska je tako među tri EU zemlje s najvećom inflacijom, iza Rumunjske (5,5 posto) i Mađarske (4,8 posto). Godišnja stopa inflacije EU iznosila je u prosincu lani 2,7 posto, a u eurozoni 2,4 posto, zadnji su podaci Eurostata.