Glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore (HGK) Goran Šaravanja u svom komentaru najnovijeg podatka o hrvatskom BDP-u istaknuo je da je domaće gospodarstvo prošle godine nastavilo rasti, ali uz naznake usporavanja, te je upozorio na rast neravnoteža u javnim financijama i platnoj bilanci.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je petak prvu procjenu, prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u četvrtom tromjesečju prošle godine realno porastao za 3,6 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije. To je već 20. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste, i to znatno brže nego u prethodnom tromjesečju, kada je rast iznosio 2,3 posto. Tako je, prema prvoj procjeni, u cijeloj prošloj godini gospodarstvo poraslo za 3,2 posto.

"Iako je rast BDP-a bio solidan, posebno u kontekstu dinamike rasta u EU, bio je najniži u postpandemijskom razdoblju. Pritisak na proračun, primarno zbog ekstremnog rasta plaća u javnom sektoru tijekom 2024., koji se prelio u 2025. kao trajni trošak, kao i rasta socijalnih davanja, doveo je do povećanja proračunskog deficita, koji se u 2025. približio granici od tri posto BDP-a", istaknuo je Šaravanja.

Dodao je da istodobno visoke cijene usluga u turizmu i trgovini očito više ne mogu kompenzirati stagnaciju broja turističkih noćenja, pa izostaje realni rast deviznog prihoda od turizma, koji je ključna protuteža deficitu u razmjeni robe, čime se produbljuje neravnoteža na tekućem računu platne bilance.

"Kao i prethodne godine, rast BDP-a temeljio se na otpornoj osobnoj potrošnji (+2,5 posto), čiji su rast održali povećanje zaposlenosti, plaća i kreditne zaduženosti, te na investicijama (+6,1 posto), financiranima ponajviše iz fondova EU-a, osobito kroz Mehanizam za oporavak i otpornost, No, iste stavke koje generiraju trenutačni rast istodobno stvaraju i neravnoteže, jer gospodarski rast ne prati rast produktivnosti i konkurentnosti", naomenuo je Šaravanja u svom komentaru.

Iako je industrija pozitivno pridonijela rastu BDP-a prvi put nakon dvije godine (rast od 2,9 posto), usporavanje rasta u drugim djelatnostima, posebno u građevinarstvu (s 15,1 na 7,3 posto) te u turizmu i trgovini (s 5,9 na 2,7 posto), bilo je izraženije i usporilo je ukupni rast BDP-a, naveo je.

"Naime, uzlet građevinarstva iscrpio se nakon što je obavljen velik dio obnove nakon potresa. Realni rast trgovine usporio je zbog ustrajno visoke inflacije, koja je smanjila potrošački optimizam, kao i zbog sporijeg rasta raspoloživog dohotka. Istodobno, uslijed rasta cijena usluga u turizmu i trgovini te stagnacije broja turističkih noćenja, realno pada vrijednost deviznog prihoda od turizma, koji je ključna protuteža deficitu u razmjeni robe", konstatirao je.