Sa saborskom zastupnicom HDZ-a Martinom Dalić, jednom od ključnih članica HDZ-ovog ekonomskog tima i bivšom ministricom financija, razgovarali smo o Vladinoj gospodarskoj politici i HDZ-ovom programu. Smatra da je Linić nepotrebno popustio ugostiteljima snižavajući im PDV, a da se van njegovog resora rezultati ekonomske politike niti ne vide. Ova zagovornica privatizacije predlaže da se čak i dijelovi Zagrebačkog holdinga prepuste privatnicima.

Kako ocjenjujete Vladinu gospodarsku politiku? Iako nisu uspjeli potaknuti gospodarski rast, imaju li dobrih poteza?
Vlada je podcijenila složenost problema ili se nije dovoljno dobro pripremila za rješavanje problema dubine i duljine krize. Na samom početku vlada je izašla sa jednim školskim konceptom povećanja poreza na potrošnju i snižavanjem doprinosa kako bi snizili troškove rada, što je trebalo generirati rast i oporavak. Takav savjet se često nalazi u preporukama međunarodnih financijskih institucija pa i Europske komisije, međutim uz njega ide popis dodatnih mjera koje treba napraviti. Za to je vlada ostala nezainteresirana, a radi se o reformama koje će omogućiti bolje poslovne uvjete i konkurentnije poslovanje. Reforma javne uprave, tržišta rada, pojednostavljivanja propisa, uklanjanja barijera poslovanja. Te se reforme ne primaju kod nositelja vlasti, interesa nije imala niti ova vlada, a njen fokus je ostao na poreznim i represivnim mjerama. To je glavna meta koju je vlada promašila. Neprivlačni smo investitorima, domaći su se 'smrznuli', a strani kapital izbjegava Hrvatsku, ideje i projekti su čekanju. Doneseni su zakoni koji su stavili u nepovoljan položaj direktore u poduzećima i poduzetnike, uveden je porez na dividende koje ne pogađa strane investitore, jer ga oni iz EU neće platiti zbog ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i skorog članstva u EU. Smanjivanje stope PDV-a u ugostiteljskom sektoru nema velikog ekonomskog smisla. U ovakvoj krizi to nije prvi sektor u kojem je trebalo srezati PDV. Kao što vidimo cijene ugostiteljskih usluga nisu snižene.

S obzirom da HDZ najavljuje da će tražiti prijevremene izbore, ima li HDZ spreman tim ljudi koji će preuzeti ključne gospodarske funkcije u Vladi - Ministarstvo gospodarstva i financija? Tko su oni?
U HDZu nije bilo razgovora oko toga tko bi preuzimao te funkcije u Vladi, barem koliko je meni poznato. Ali to je i logično. Prioritet u pripremi za vlast jest utvrđivanje sadržaja programa, više nego konkretna imena. Imamo dobre predispozicije za dobar tim. Imamo veliki broj kvalitetnih i iskusnih ljudi, a HDZ je pokazao da se ne libi postavljati i nestranačke ljude na visoke funkcije kada to posao zahtijeva. Iako je svaki pojedinac važan jedan ili dva čovjeka sami ne mogu puno. Potrebna je kritična masa ljudi koji imaju reformski i menadžerski kapacitet.

Biste li ponovo prihvatili funkciju ministrice financija?
To je hipotetsko pitanje. Ja pak volim čvrsto stajati na zemlji.

Koja bi bila ključna razlika u Ministarstvu financija uspije li HDZ osvojiti vlast? Spominje se porezno rasterećenje, koji porezi bi bili smanjeni i kako bi popunili proračun u tom slučaju?
Porezno rasterećenje moguće je samo ako je kombinirano s djelotvornim reformama na rashodovnoj strani. Ima smisla sniziti porez na dobit, uz uklanjanje nekih skupih i selektivnih olakšica, provođenja reformi koje bi smanjile državne troškove i istovremeno značile doprinos konkurentnosti i poboljšanju uvjeta poslovanja. Upravo zato govorim o nužnoj potrebi reforme državne uprave, poboljšanju njene efikasnosti kroz promjenu sustava nagrađivanja, financijskom stabiliziranju zdravstvenog sustava i sl. To su promjene koje stabiliziraju proračun, a koriste gospodarstvu jer adresiraju upravo one probleme na koje poduzetnici najčešće upozoravaju. To bi poslalo signal da želimo ojačati poduzetničku aktivnost i stvoriti radna mjesta i promijeniti očekivanja. Porez na dividende treba ukinuti. Kada je Irska na početku izbijanja krize sklapala sporazum s MMF-om zadnja linija obrane je bila stopa poreza na dobit. Irski premijer je svugdje argumentirao da se ne smije povećavati taj porez, uspio je postići dogovor i oni se danas dobro oporavljaju.

Koji su Linićevi najbolji, a koji najgori potezi?
Ekonomske i financijske okolnosti su takve da Hrvatska ne može odstupiti od restriktivne fiskalne politike tj. smanjivanja deficita. Međutim, alati za stvarno smanjivanje deficita nisu dominantno u rukama Ministarstva financija. Oni se nalaze i u ministarstvu uprave koje treba reformirati javnu i lokalnu upravu, i u ministarstvu zdravstva koje treba provesti financijski održiv sustav zdravstvene zaštite i u restrukturiranju javnih poduzeća itd. Međutim, izvan Ministarstva financija je malo sadržaja ekonomske politike. Cjelina Vladine ekonomske politike je bitna, a rezultati koje ta cjelina daje nisu dobri.

Bivši ministar gospodarstva Radimir Čačić razbacivao se idejama o velikim javnim investicijskim projektima kao što je primjerice Zagreb na Savi, od kojih na kraju nije bilo ništa. Nedavno je i HDZ, iako najavljuje zaokret od Čačićevog tipa investicija, u prvi plan gurnuo mega-projekt Jadranskih tunela kojima bi se povezivali otoci. Nisu li takve državne investicije preskupe, i tko bi ih financirao?
HDZ kao oporbena stranka nastoji sa svim komunicirati, pa tako i s ljudima koji stoje iza te ideje. Ipak, dug je put između vizije i realizacije, a treba analizirati isplativost projekta. S druge strane, ako će netko uzeti koncesiju da gradi takav tunel zašto ne. Međutim, i u narednim godinama će biti državnih investicija, ali to mogu biti samo one koje se financiraju uz EU fondova. Sve drugo nema smisla. Prioritet je stoga pripremati i uspješno realizirati projekte iz EU fondova. Međutim, na državnim investicijama ne može biti fronta oporavka našeg gospodarstva. Uzorci dubine i duljine krize nisu povezani s nedostatkom državnih investicija. Nije ih ni u prošlosti nedostajalo. Dinamika gomilanja duga posljedica je gomilanja baš tih investicija. Ne kažem da neki od tih projekata nisu bili uspješni. No treba se fokusirati na reforme i promjene koje će otvoriti prostor za ostvarivanje poduzetničkog sektora, učiniti Hrvatsku privlačnom za ulaganja i omogućiti joj uspješno natjecanje na europskom tržištu.

HDZ se protivi privatizaciji CO i HPB-a. S druge strane, čini mi se da se vaš osobni stav poprilično razlikuje od stranačkog? Nedavno ste i u Banka magazinu pisali kako je pogrešno što je ideja privatizacije prognana iz javnosti?
Kao ekonomistica ne mogu ignorirati činjenicu da je privatizacija jedan od najsnažnijih instrumenata povećanja učinkovitosti gospodarstva. Da je državno ekonomski uspješnije od privatnog, onda bi socijalizam danas bio dominantan društveni sustav, a nije. Privatizaciju treba koristiti kao instrument izlaska iz krize. Treba donijeti transparentnu odluku što nećemo privatizirati, a to su po meni infrastruktura i prirodna bogatstva. Privatizacija nije bauk kojim treba plašiti ljudi i štoviše privatizacija nije prodaja strancima. Državna imovina u djelatnosti izloženoj konkurenciji treba biti privatizirana. Bez obzira što HPB i CO privlačile pažnju javnosti, na njima nije fronta. To su visoko konkurente industrije, a te tvrtke nisu igrači (pogotovo CO) kakvi su nekad bili. Ako se privatiziraju neće se dogoditi dramatični pomaci u tim industrijama, međutim postoje druga bitna područja u kojima privatizacija može biti dobro iskorištena za pokretanje aktivnosti, stvaranje novih radnih mjesta, ali i jeftinijih proizvoda za građane. Uzmimo primjer Grada Zagreba: kako će se riješiti financijski problemi Holdinga, zašto se ne bi kao jedan od načina rješavanja dubioza i povećanje kvalitete usluga koristila privatizacija? Zašto bi se privatizacija koristila jedino isključivo kad je tvrtka na izdisaju kao što je slučaj brodogradilišta?

Spomenuli ste da infrastrukturu ne treba privatizirati, znači li da ste protiv monetizacije autocesta?
Ključno je pitanje može li se monetizacijom dobiti novac kojim se mogu vratiti svi krediti uzeti za izgradnju autocesta. Drugo je pitanje perspektive mreže auto cesta s obzirom da naše autoceste za sada u velikoj mjeri nisu dio europskih koridora. I o tome ovisi vrijednost monetizacije. Možemo li očekivati kao članica EU da se to promijeni? Sve to treba uzeti u obzir.

Kako procjenjujete uspjeh Udruge Franak i njihove tužbe protiv banaka? Kako komentirate njihove optužbe da je HNB protuzakonito pogodovao bankama?
Udruga Franak je izabrala ispravan put, ako građani koje zastupa smatraju da su njihova prava u ugovorima narušena. No protivnik sam teorije zavjere, prema kojoj su se banke i HNB-a udružili da bi nanijeli štetu građanima. U rješavanju tog problema ne treba zaboraviti na temeljna načela, a to je da su krediti dani i da se dugovi moraju vratiti. U međuvremenu su međutim nastale ogromne tečajne razlike koje ugrožavaju egzistenciju jednog dijela ljudi. S druge strane, mislim da je i interes banaka da njihov klijent ostane, da se tako izrazim, 'živ' i normalno servisira svoje dugove. Banke bi s takvim klijentima trebale naći prihvatljiv model otplate, kao što to recimo čine s poduzećima koja zapadnu u poteškoće.

Kako ocjenjujete Zakon o potrošačkom kreditiranju koji ide na ograničenje kamatnih stopa? Je li to dobar korak prema zaštiti potrošača od samovolje banaka?
Zakonu su potrebna poboljšanja jer iako se na prvi pogled nestručnom oku može činiti da on donosi rješenja to baš nije tako. Zakon sadrži mnoge prijedloge čiji bi krajnji rezultat mogao biti manja dostupnost i potrošačkih i stambenih kredita, a to nam u ovom razdoblju krize ne treba jer smanjuje potrošnju i dodatno produljuje krizu. S druge strane, u dijelu koji se odnosi na kredite u švicarskom franku Zakon ima retroaktivno djelovanje , a uvodi i jako nezgodnu asimetriju u odnose na kredite u eurima i kunama koja sama po sebi otvara mnoga pitanja.

Svojevremeno ste na Facebooku kritizirali preporuke HDZ-ovog PR stručnjaka koji kaže da političarke ne bi trebale nositi štikle, jesu li vam to zamjerili u stranci, s obzirom da nakon toga niste ništa objavljivali na toj društvenoj mreži?
Imam previše iskustva da bi mi netko govorio kako se trebam odijevati, donijela sam puno težih odluka nego koje cipele izabrati. Politika je puno složenija stvar nego slanje takvih trivijalnih poruka. Na Facebooku pratim što ljudi govore i komentiraju, a u nekom slijedećem koraku možda poduzmem i aktivniju ulogu.