Slučaj Karlovačke banke otvorio je sumnju u efikasnost nadzora HNB-a koji je, bez obzira na to što je prve nepravilnosti u poslovanju Kabe otkrio još 2006. godine, bivšeg predsjednika uprave Sandija Šolu ostavio na čelu banke sljedećih šest godina. Karlovačka vijećnica Jasna Plevnik u razgovoru za tportal kaže da joj se čini da je ostalo neodgovoreno jedno zdravorazumsko pitanje: zašto je Sandiju Šoli stalno produljivan mandat ako je HNB imao saznanja o propustima u banci?

Zbog nezadovoljstva načinom upravljanja i sumnji u malverzacije u Karlovačkoj banci, dio zaposlenika i malih dioničara kontaktirao je gradsku vijećnicu Jasnu Plevnik, koja je u rujnu 2007. njihove pritužbe proslijedila regulatoru HNB-u. Na što su se žalili? Tvrdili su da se krediti daju bez dovoljnih jamstava, uz hipoteke koje bi se nakon nekoliko mjeseci 'skidale' kako ne bi opterećivale 'prijatelje', povlaštenima su odobravani krediti za kupnju dionica bez pologa, a Šolina ekipa, čim je zasjela, propisala je sebi kredite za osobnu likvidnost, čak i prije nego što je on sam postao dioničar.

Tri mjeseca kasnije, u prosincu 2007., iz HNB-a su se zahvalili vijećnici Plevnik na njezinom pismu kazavši da nadziru sve bankovne institucije pa tako sukladno planu provode i izravni nadzor dijela poslovanja Karlovačke banke. U pismu koje je potpisao viceguverner Davor Holjevac objašnjava se vijećnici kako se rezultati nadzora i aktivnosti koje su poduzete nakon izvršenog izravnog nadzora, zbog zakonskih ograničenja povezanih s bankarskom tajnom, ne mogu prezentirati javno. Holjevac je tada izrazio uvjerenje da će ispunjenje naloženih mjera doprinijeti unapređenju poslovanja i onemogućavanju propusta koji mogu nastati uslijed ljudske pogreške.

'Zaposlenici Karlovačke banke i pojedini mali dioničari prvi su pokazali brigu zbog načina upravljanja bankom, koji im se činio previše rastrošnim i nije bio na dobrobit banke, u kojem su se krediti odobravali privilegiranim osobama bez dovoljnih jamstava. Zaposlenici su svjedočili da se uprava ponaša kao da je banka njihov novčanik. Već se 2006. mogla vidjeti ta matrica lošeg upravljanja', kazala je za tportal Jasna Plevnik.

Nakon što je HNB u nadzoru 2009. ustvrdio da je izloženost banaka prema povezanim osobama veća od zakonskog maksimuma, trima članovima uprave i samoj banci prekršajni sud izrekao je 2011. novčanu kaznu. Bivši guverner Rohatinski kazao je da se predsjedniku uprave Sandiju Šoli mandat produljivao na kraće razdoblje, kako bi bili sigurni da izvršava ono što mu je HNB naložio. No njihovu suglasnost, iako je dobivao na kraći rok, zadržao je sve do lipnja 2012. Naime, Šola je smijenjen s mjesta predsjednika uprave tek u ljeto 2012., što se poklapa s odlaskom Željka Rohatinskog iz HNB-a i podgrijava tezu da je ostao tako dugo na čelu banke zbog dobrih privatnih odnosa s guvernerom.

'Nemam nikakvih stručnih znanja iz područja bankarstva, no nekako mi se čini da ostaje neodgovoreno jedno zdravorazumsko pitanje. Naime, ako je HNB na osnovi kontinuiranog izravnog nadzora Karlovačke banke imao uvid u propuste u upravljanju bankom, zašto je Šoli stalno produljivan mandat? HNB je vjerojatno imao elemente da shvati da se nešto događa, možda su zaista očekivali da će njihove mjere biti dovoljne?' kazala je Plevnik napominjući da HNB, ako nema dovoljno jake mehanizme da spriječi kriminal, može inicirati izmjenu zakona.