- Sramotno je da voda i hrana nisu strateški interes, bila to Hrvatska ili neka druga država. Predlagači nove industrijske strategije RH 2014. do 2020. takav stav moraju revidirati i o poljoprivredno-prehrambenoj industriji i te kako razmišljati kao strateškoj grani i pokretaču gospodarskog razvoja - kaže prokuristica Kraša Marica Vidaković.

I u krizi u plusu

I ona i drugi vodeći prehrambenjaci, od Agrokora do Vindije, Dukata, Podravke ili Vira, zatečeni su time što prehrambena industrija u strategiji Ministarstva gospodarstva, o kojoj je počela javna rasprava, nije valorizirana poput farmaceutske i elektroindustrija te informatičke i strojarsko-metaloprerađivačke industrije, koje su ocijenjene "pokretačima" od najvećeg strateškog potencijala RH. Prehrambena industrija, jednako kao i drvna, samo je "čuvarica" domaćeg tržišta i zaposlenosti, pri čemu su promatrani trendovi u razdoblju od svega tri godine, u vrijeme najveće krize i ogromnog pada kupovne moći od 2010. do 2012., a zanemarena je činjenica da ukupni prihodi te industrije iznose više od 40 milijardi kuna, gotovo 25% prihoda prerađivačke industrije. Usto je i jedna od rijetkih industrija koje su u razdoblju šestogodišnje krize kontinuirano ostvarivale pozitivne rezultate, uz rast izvoza, dok su vodeće kompanije u tom sektoru među rijetkima i akvizirale u zemljama regije i EU.

- Nema pravih SVOT analiza koje bi pokazale slabosti i prednosti prehrambene industrije koja ima jake brendove, izvrsnu kvalitetu, regiju u koju ne treba puno marketinški ulagati te šansu za izvoz i na treća tržišta koja se sve više otvaraju i što bi država trebala poticati - kaže ona.

No ne samo da to nije uzeto u obzir, nego ni teškoće te industrije u posljednjih godinu i pol kada je, uoči ulaska u EU, branila domaće tržište ugroženo dampingom i nelojalnom konkurencijom, gubila tržište Cefte na kojem je plasman nekih kategorija poskupio 50 do 100%, a na dolarskim tržištima gubila zbog jake i precijenjene kune, tvrdi Vidaković. Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, koji okuplja najveće igrače u mesnoj i mliječnoj industriji, kaže da prehrambena industrija ima najveći udio u ukupnom prihodu prerađivačke industrije. A kako zaostajemo u potrošnji finalnih proizvoda u odnosu na EU, može se očekivati da će se uz rast BDP-a u idućim godinama ta potrošnja povećavati, a uz restrukturiranje i korištenje fondova EU podići i konkurentnost domaće industrije i njezino etabliranje prema europskim tržištima. Već sada, kad je riječ o mesnim prerađevinama, kobasicama, suhomesnatim proizvodima, konzervama... RH u posljednjih 10 godina u kontinuitetu ostvaruje suficit i naturalno i vrijednosno, tvrdi Bobetić. Željko Zadro iz Vira i Krešimir Pajić iz Koestlina status prehrambene industrije kao "čuvarice" ocjenjuju smijurijom, ali sumnjaju da će se što promijeniti s tim u vezi.

Kriteriji: izvoz i rast

- EU ima vrlo preciznu strategiju poljoprivrede i prehrambene industrije. Hrvatska raspolaže s približno 1% poljoprivrednih površina EU, a proizvodi manje od 0,3% poljoprivrednih proizvoda u EU i ima više od 50% neobrađenih površina - kaže naš prehrambeni stručnjak Stipan Bilić. Tvrdi da u industrijskoj proizvodnji prehrambenih proizvoda proizvodimo hrane za 4 mlrd. eura, a trošimo 7 mlrd. Prehrambena industrija EU proizvodi hrane za oko 1000 mlrd. eura te nam je nužna strategija kojom ćemo ostvariti barem 1% europske proizvodnje i zauzeti mjesto u proizvodnji EU koje moramo imati, rekao je Bilić. U Ministarstvu gospodarstva odgovaraju da su osnovni kriteriji za ulazak među strateške grane bili izvoz i visoke stope rasta, što prehrambenoj industriji zasad ne uspijeva. No uz potrebne prilagodbe prehrambena industrija ima perspektivu postati takvom, odgovorili su.

Čelnici u prehrambenoj industriji o tome što poduzeti

Branko Bobetić: Hrana je u fokusu globalne i europske strategije. Dat ćemo određene prijedloge, argumentaciju i program mjera da se to i u nas dogodi, kaže direktor Croatiastočara.

Stipan Bilić: Za prehrambenu industriju važno je donijeti strategiju razvoja poljoprivrede i prehrambene industrije u RH u okviru tržišta i proizvodnje EU, kaže direktor Kondina.

Marica Vidaković: Bojim se da neće Vlada odlučivati o nama, nego Bruxelles, koji nas gleda kao potencijalno tržište za plasman svoje hrane, kaže prokuristica Kraša.

40 mlrd. kuna iznose ukupni prihodi prehrambene industrije, gotovo 25% prihoda prerađivačke industrije.

40 tisuća radnika zapošljava industrija hrane, što je 17 posto zaposlenih u prerađivačkoj industriji.

19,3 posto udjela u BDP-u prerađivačke industrije drži industrija hrane, duhana i pića i čini 10% robnog izvoza.