Gospodarsko-interesna organizacija Obnovljivi izvori energije Hrvatske i Europska banka za obnovu i razvoj započeli su izradu studije „Identificiranje lokacija mrežnih zagušenja na elektroenergetskoj mreži i potreba za baterijskim spremnicima energije u Republici Hrvatskoj", izvijestile su u utorak te dvije ustanove.

Studiju će izraditi Energetski institut Hrvoje Požar i Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

Očekuje se da će studija iznjedriti prijedlog optimalnog tehničkog rješenja sustava baterijskih spremnika u elektroenergetskom sustavu, kao i preporuke zakonodavnog i regulatornog okvira koje bi omogućile primjenu tog tehničkog rješenja.

Studija bi trebala biti gotova do kraja 2025. godine, te javno predstavljena i dostupna.

Sudionici u projektu upozoravaju da je više od 50 posto hrvatske prijenosne mreže premašilo projektirani životni vijek, a njena modernizacija je dugotrajan proces koji iziskuje znatna ulaganja.

Istovremeno, elektroenergetski sustav suočava se s izazovima po pitanju fleksibilnosti i ograničenim mogućnostima za pohranu viškova električne energije iz obnovljivih izvora.

Tijekom ljeta 2024. godine, Hrvatska je uvezla četvrtinu potrebne električne energije, dijelom i zbog nedostatka kapaciteta za skladištenje, upozorava se u priopćenju.

Ističe se da baterijski sustavi za skladištenje električne energije mogu rasteretiti mrežu, povećati sigurnost opskrbe te omogućiti bolju iskoristivost i održivu integraciju domaće proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetsku mrežu.