To predstavlja daljnje usklađivanje domaćeg zakonodavstva s novim pravnim okvirom na razini Europske unije u području bankarstva, pri čemu se dodatno uređuje ovlast središnje banke pri primjeni supervizorskih mjera na kreditne institucije istih ili sličnih profila rizičnosti.

Predloženim zakonom detaljnije se uređuje provođenje Uredbe EU o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekta od javnog interesa.

Osim usklađivanja s pravnom stečevinom EU, ovim izmjenama zakona se dodatno uređuje zaštita deponenata i klijenata kreditnih institucija kod provođenja postupka spajanja ili pripajanja kreditnih institucija, predlaže se otkloniti moguće smetnje u provođenju sanacije kreditnih institucija, predlaže se izmjena jednog od uvjeta pod kojim HNB može podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad kreditnom institucijom, detaljnije se uređuje zaštita potrošača, predlaže se HNB-u proširiti ovlast praćenja zaštite potrošača i na kreditne institucije iz drugih država članica itd.

U odnosu na prijedloga zakona koji je prošao prvo čitanje u Saboru, konačni prijedlog zakona dorađen je u pravnom i nomotehničkom smislu kroz više članaka.

Glavne su novine, pojasnio je ministar financija Zdravko Marić, da se uvjeti za primjerenost u članstvu uprava i nadzornih odbora kreditnih institucija usklađuju s onima koje su propisali europski regulatori bankarskog i nebankarskog sustava.

"Dorađen je i članak koji propisuje obvezu kreditnih institucija da obavijeste potrošača o otplati cjelokupnog kredita", kazao je Marić.

Tako su, između ostalog, definirane potrebne kompetencije svim članovima uprave i nadzornog odbora, preciziran je postupak redovne likvidacije kreditne institucije, propisane su obveze kreditne institucije za obavještavanjem potrošača u različitim situacijama, dorađene su odredbe koje se odnose na mjere sprječavanja pranja novca itd.