Zagrebačka burza u petak je tradicionalno u povodu Međunarodnog dana žena trgovanje otvorila simboličkim zvukom burzovnog zvona, pri čemu je upozoreno da čak 67 posto kompanija izlistanih na Burzi nema niti jednu ženu u upravi.

Zagrebačka burza (ZSE) jedna je od više od sto burzi članica inicijative "Zazvoni za ravnopravnost spolova/Ring the Bell for Gender Equality", kojoj je cilj skrenuti pažnju na važnu ulogu poslovnog sektora u unaprjeđenju ravnopravnosti spolova, a u svrhu postizanja ciljeva održivog razvoja i podizanja svijesti o načelima osnaživanja žena.

Zvonom su zazvonili državna tajnica Ministarstva financija te izaslanica predsjednika Vlade Tereza Rogić Lugarić i predsjednica uprave ZSE-a Ivana Gažić, koja je istaknula da od 88 društava izlistanih na Burzi njih deset za čelnu osobu ima ženu, dok je do prije nekoliko godina to bio slučaj u samo četiri kompanije.

Tu se zaista vidi određeni napredak, međutim, upozorila je Gažić, čak 67 posto tvrtki koje su na Burzi nema niti jednu ženu u upravi, a njih 37 posto niti jednu ženu u nadzornom odboru.

Europska direktiva o ženama na vodećim pozicijama

Čelnica ZSE-a je istaknula da bi do kraja lipnja 2026., sukladno europskoj direktivi o ženama na vodećim pozicijama, nacionalnim zakonodavstvom trebale biti propisane kvote koje će jamčiti rodnu ravnopravnost u tvrtkama uvrštenima na Burzu.

"To je dio tekovine EU-a i primjenit će se zaista u sve države. Neke od zemalja, kao što je Francuska, već su odavno takve zakone implementirale i u Francuskoj 50 posto svih vodećih pozicija u tvrtkama koje su na burzi već sada zauzimaju žene", napomenula je Gažić.

Navela je i primjer Norveške, koja je pitanje rodne ravnopravnosti u kompanijama riješila "vrlo jednostavno" još prije 20 godina, na način da svako društvo koje nije imalo dovoljni broj žena u upravama i nadzornim odborima je jednostavno izbrisano iz sudskog registra. "To je jedno dosta radikalno rješenje, ali se stvarno dogodilo", dodala je Gažić.

Cilj je direktive, stoji na stranicama Europskog parlamenta, uvesti transparentno zapošljavanje u poduzećima kako bi do 30. lipnja 2026. "najmanje 40 posto neizvršnih direktorskih mjesta ili 33 posto svih direktorskih mjesta zauzimale žene".

Jaz u plaćama između žena i muškaraca manji u Hrvatskoj no u Uniji

Direktivu je apostrofirala i državna tajnica Tereza Rogić Lugarić, koja je i iznijela podatke u društvima izlistanima na burzama u Uniji, pri čemu su na kraju 2022. godine samo 32 posto članova uprava činile žene, dok je svega osam posto žena bilo na čelu tih uprava. Prisutan je i jaz u plaćama između muškaraca i žena, a ono što je možda malo i iznenađujuće jest da je on u Hrvatskoj nešto manji nego u Uniji.

Naime, navela je Rogić Lugarić, prema zadnjem istraživanju u Hrvatskoj su žene imale 11,2 posto manje plaće, dok je prosjek EU-a 13 posto.

Prema istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma s kraja 2021. godine, bit će potrebno čak 136 godina kako bi se uklonila razlika u plaćama između muškaraca i žena na globalnoj razini, dok će u Uniji za to biti potrebno najmanje 60 godina, navela je Rogić Lugarić.

Zbog jaza u plaćama, žene su u većem riziku od siromaštva u starijoj dobi, s obzirom da su mirovine žena iznad 65 godina u 2018. u EU bile u prosjeku 28 posto niže od mirovina muškaraca, između ostalog je upozorila državna tajnica.

Istaknula je i da žene češće nailaze na prepreke u napredovanju karijere. Tako, prema podacima iz 2022. godine, gotovo trećina žena u Uniji radi skraćeno, u odnosu na osam posto muškaraca, a i puno češće napuštaju posao kako bi se brinule o djeci ili o članovima obitelji.