Zagrebačka burza u utorak je, povodom Međunarodnog dana žena, petu godinu zaredom trgovanje otvorila simboličkim zvukom burzovnog zvona, pri čemu je upozoreno da su žene u Hrvatskoj u prosjeku 13 posto manje plaćene od muškaraca, kao i da su zabilježeni tek minimalni pomaci po pitanju žena u upravama tvrtki.

Zagrebačka burza (ZSE) jedna je od više od sto burzi članica inicijative "Zazvoni za ravnopravnost spolova/Ring the Bell for Gender Equality", kojoj je cilj skrenuti pažnju na važnu ulogu poslovnog sektora u unaprjeđenju ravnopravnosti spolova, a u svrhu postizanja ciljeva održivog razvoja i podizanja svijesti o načelima osnaživanja žena.

Predsjednici Uprave ZSE-a Ivani Gažić u ovom virtualnom događanju pridružio se i Predrag Fred Matić, zastupnik u Europskom parlamentu te član Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost (FEMM).

Gažić je rekla da se ovim događanjem poziva na osnaživanje žena u poslovnom svijetu te posebno na što veću reprezentativnost žena na pozicijama donošenja ključnih odluka.

"Želimo potaknuti pozitivne promjene i sudjelovati u izgradnji inkluzivnog društva koje pruža jednake prilike svima", poručila je Gažić.

Gledajući kompanije uvrštene na Zagrebačku burzu, istaknula je da se tu može reći da se već godinama bilježe tek minimalni pomaci.

Petogodišnji prosjek udjela žena u upravama 14 posto

Naime, prosjek udjela žena u upravama u petogodišnjem razdoblju iznosi 14 posto, a u nadzornim odborima 21 posto. Željene brojke dosegnula je tek Francuska, gdje je u upravnim odborima kompanija više od 40 posto žena, no taj je postotak dosegnut tek nakon uvođenja kvota za velike kompanije još 2011. godine, napomenula je Gažić.

Prema analizi McKinseya koja je obuhvatila i Hrvatsku, žene čine 52 posto ukupne populacije u sedam zemalja srednje i istočne Europe i više od 60 posto diplomanata. Ipak, istovremeno, čine samo 45 posto radne snage, a samo 37 posto svih menadžera su žene. Svega osam posto pozicija izvršnih direktora obnašaju žene, a 44 posto vodećih tvrtki u regiji srednje i istočne Europe nema niti jednu ženu na izvršnoj poziciji, upozorila je predsjednica Uprave ZSE-a.

Napomenula je da je to istraživanje pokazalo da bi jačanje napora za zatvaranje jaza rodne neravnopravnosti u srednjoj i istočnoj Europi moglo "otključati" čak 146 milijardi eura godišnjeg BDP-a do 2030. godine, što je povećanje od osam posto u odnosu na scenarij u kojem se ništa ne bi mijenjalo u odnosu na trenutačnu situaciju.

Također, apostrofirala je Gažić, više studija je pokazalo da adekvatan broj žena na izvršnim pozicijama smanjuje rizik poslovanja i poboljšava poslovne rezultate. Tako je jedna studija pokazala da je promjena od sastava bez žena u korporativnom vodstvu, pa do 30 posto žena, korelirala s mogućim povećanjem profitabilnosti za tipično poduzeće od 15 posto.

Prema Indeksu ravnopravnosti spolova Europskog instituta za ravnopravnost spolova, Hrvatska je 2021. imala 59,2 boda.

"Svake godine situacija je nešto bolja, ali još uvijek smo daleko od europskog prosjeka od 68 bodova. Prema ovom indeksu, rodne nejednakosti najizraženije su u domeni moći, koja mjeri rodnu ravnopravnost na pozicijama odlučivanja u političkoj, ekonomskoj i socijalnoj sferi", poručila je Gažić.

Žene u Hrvatskoj u prosjeku 13 posto manje plaćene od muškaraca

Predrag Fred Matić kao jedan od problema naveo je podzastupljenost žena u donošenju poslovnih odluka, istaknuvši da prosjek od 30,6 posto žena u odborima tvrtki na razini EU-a ne reflektira europske vrijednosti i ne šalje dobru poruku.

Naglasio je da je područje rada prepoznato kao vodeći problem u gotovo svim državama članicama Unije.

Rodne uloge i stereotipi najviše utječu na sudjelovanje žena na tržištu rada, a brojke govore da je tijekom prvog "zatvaranja" 2020. milijun i pol žena diljem EU-a ostalo bez posla. Produbljenju neravnopravnosti na tržištu rada doprinijela je i činjenica da su žene u tim okolnostima preuzele i teret neplaćenog kućanskog rada, istaknuo je Matić.

Upozorio je i da su žene u Hrvatskoj u prosjeku 13 posto manje plaćene od muškaraca i imaju 21 posto nižu prosječnu mirovinu.

Rodna neravnopravnost prožima gotovo sve društvene aspekte. Manja plaća, neravnopravnost na tržištu rada, rodno uvjetovano nasilje, nedostupnost medicinske skrbi i efekt "staklenog stropa", stvari su s kojima se žene susreću svaki dan, poručio je Matić.

Rekao je da se s činjenicom da su žene još uvijek u sustavno nepovoljnijem položaju susreo i kao izvjestitelj Europskog parlamenta na temu seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava žena.

"Uznemirujući podaci poput onoga da oko 45 posto izvedenih pobačaja nije sigurno, a da je nesiguran pobačaj vodeći uzrok smrtnosti majki i morbiditeta potiču na sveobuhvatnu akciju i borbu za jednakopravnost. Rušenje sustavnih prepreka i omogućavanje jednakih uvjeta i mogućnosti za sve, bez diskriminacije, mora biti zajednička akcija danas za ravnopravnije sutra, zaključio je Matić.