Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u petak kako su prihodi proračuna u prvih deset dana travnja na trećini prihoda iz istog razdoblja prošle godine te ponovio kako će se za financiranje pomoći i saniranje posljedica krize izazvane koronavirusom Hrvatska u prvom koraku ponajprije osloniti na domaće tržište.

"Prvih deset dana ovoga mjeseca prihodna strana, porezni prihodi i od doprinosa - prikupili smo trećinu prošlogodišnjih prihoda", rekao je Marić u Dnevniku HRT-a u razgovoru o sinoćnjem dogovoru ministara financija Europske unije te mjerama pomoći gospodarstvu koje provodi hrvatska Vlada.

Marić je podsjetio da su do sada prihvaćena dva Vladina paketa pomoći gospodarstvu u krizi, kao i da se pripremaju i gledaju sljedeći koraci.

"Opća je ocjena da su mjere zadovoljavajuće, a što se tiče izdašnosti Hrvatska je praktično u samom vrhu kada se uzme koliko je to u fiskalnom smislu u postotku BDP-a", rekao je.

Naveo je i kako je implementacija mjera dobra, već je 95.000 poduzetnika podnijelo zahtjeve, riječ je o više od 550.00 radnika, a tu su i mjere moratorija na kredita te nove kreditne linije.

Pritom je izdvojio programe Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), za izvoznike i za nove kredite za koje je vrlo brzo dobivena suglasnost Europske komisije, a čiji je ukupni kreditni potencijal 1,8 milijardi eura.

Za financiranje mjera pomoći gospodarstvu i saniranja posljedica krize izazvane koronavirusom Hrvatska će se u kratkom roku osloniti na domaće tržište, ponovio je ministar Marić.

Po podacima koje je iznio gostujući u središnoj informativnoj emisiji RTL-a, sa šest banaka su potpisani bilateralni aranžmani u vrijednosti šest milijardi kuna, uz prosječnu kamatnu stopu nešto više od jedan posto.

I u razgovoru za HTV je najavio kako se u drugom koraku ide prema mirovinskim fondovima, a i neki će se drugi instrumenti također stavljati u funkciju.

Upitan koliko će nas kriza koštati, ministar financija je ponovio kako su projekcije da će u iduća tri mjeseca rashodna strana proračuna biti negdje oko 45 milijardi kuna samo da se osigura funkcioniranje države i gospodarske mjere koje se provode.

Koliko će se toga moći anulirati prihodima nije mogao reći, uz podsjećanje kako su prihodi u prvih deset dana travnja samo trećina u odnosu na isto vrijeme lani.

Stoga ćemo se, uz preraspodjele u proračunu kakve je Vlada provela jučer, morati osloniti na zaduživanje, a posljedica toga će biti rast javnog duga.

"Ako nastavimo ovakvim smjerom kakav smo poduzeli, onda to neće biti veliki skok", rekao je Marić, dodajući kako će faza nakon krize biti još izazovnija.

I ministar financija kaže kako se može očekivati deficit proračuna u ovoj godini te pad BDP-a, najavljujući kako će Vlada uskoro izići i sa svojim projekcijama. No, napominje, kako projekcije pa tako i one svjetskih financijskih institucija ne sadrže podatke koliko će dugo i koliko duboka biti kriza izazvana pandemijom Covid-19.

Svjetska je banka jučer ažurirala svoje proljetne prognoze pa je tako procijenila da će hrvatski BDP u ovoj godini pasti 6,2 posto, deficit proračuna dosegnuti 8 posto BDP-a, a udjel javnog duga u BDP-u gotovo 84 posto.

Hrvatska može računati na sredstva iz programa SURE

Hrvatski je ministar financija pozdravio i sinoćnji dogovor ministara financija EU-a o ekonomskom odgovoru na krizu uzrokovanu pandemijom koronavirusa.

Sve države članice se slažu oko kratkoročnih mjera: kreditne linije Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), jamstvenog fonda Europske investicijske banke (EIB) i programa potpore za skraćeno radno vrijeme SURE. Ukupno je riječ o 540 milijardi eura - 240 milijardi iz ESM-a, 200 milijardi donosi jamstveni fond EIB-a te 100 milijardi za program SURE.

"Sredstva iz ESM-a su nedostižna za Hrvatsku ovom trenutku, jer se odnose na zemlje članice eurozone. Hrvatska može računati na SURE, instrument za pomoć mjerama koje i mi provodimo za održavanje i očuvanje radnih mjesta", rekao je Marić, napominjući i kako to više nisu sheme grantova i bespovratne pomoći nego kredita.

Marić je također naveo kako je sinoć postignut politički dogovor ministara financija, koji da bi zaživio treba proći određene zakonodavne procedure, pri čemu najavljuje da će Hrvatska kao predsjedavajuća Vijeća Europe učiniti sve da se taj zakonodavni dio maksimalno ubrza.