Utjecaj Agrokora na gospodarski rast je umjeren i puno manji od katastrofičnih predviđanja u javnosti i medijima, rekao je Vujčić na konferenciji "Hrvatsko novčano tržište" dodavši da je, iako je Agrokor velik, riječ o relativno malom dijelu BDP-a. Smatra da je sada prevelik fokus na događanjima u Agrokoru, a gubi se na drugome što treba napraviti - provedbi strukturnih reformi.

Ne očekujemo da će negativni utjecaj Agrokora na rast BDP-a biti značajan nego vrlo ograničen, ali je teško reći koliki. Ocjenjujemo da bi to moglo biti između 0,3 i 0,4 posto BDP-a, ovisno o tome kako će se odvijati restrukturiranje, rekao je.

Na novinarsko pitanje o Mostu, koji za situaciju u vezi s ministrom financija Zdravkom Marićem i Agrokorom smatra odgovornim i HNB, Vujčić je odgovorio da je HNB izvrsno odradio posao u slučaju izloženosti bankovnog sustava prema Agrokoru.

"Doveli smo izloženost bankovnog sustava prema Agrokoru na razinu koja ne ugrožava financijsku stabilnost. Da HNB to nije napravio i dobar posao u zadnje četiri godine danas bismo imali puno veću krizu koja ne bi bila samo kriza u realnom, nego i financijskom sektoru", naveo je.

Govoreći o mogućem utjecaju aktualne političke situacije na financijsku stabilnost zemlje, rekao je da smo u zadnje dvije godine imali dosta iskustva s političkim krizama i da se one nisu značajno odrazile na gospodarstvo.

"Imali smo oporavak gospodarstva i tijekom političkih kriza tako da ne očekujem neki značajan negativni učinak", rekao je guverner.

Na tvrdnju kako se očekivalo da će banke spustiti rezervacije ispod 10 posto zbog prodaje kredita, ali da je utjecaj Agrokora poništio taj učinak, rekao je da za to još treba pričekati.

"U prvome kvartalu vidimo da su banke počele rezervacije na raznim razinama i to će utjecati na to da će profitabilnost banaka u 2017. biti znatno niža", rekao je.

Vujčić je kazao da se u 2017. očekuje nastavak povoljnih kretanja na tržištu rada i rast zaposlenosti, ali da ni u ovoj godini Hrvatska neće doseći 1,5 milijuna zaposlenih.

Kao posljedica rasta plaća i promjena u poreznom sustavu, raste i osobna potrošnja, rekao je i naglasio da je osobna potrošnja, uz rast izvoza, glavni izvor rasta BDP-a. Očekuje se i pojačani rast kapitalnih investicija, prije svega u privatnom sektoru, a produktivnost napokon raste brže od plaća.

Najavio je nastavak ekspanzivne monetarne politike osnažene strukturnim operacijama te ustvrdio kako se očekuje nastavak oporavka plasmana poduzećima i stanovništvu, kod kojega se lani, prvi put nakon razduživanja, bilježi rast.

Ove godine očekuje se porast inflacije zbog jačanja inflatornih pritisaka, a rastu cijene energije i prehrambenih proizvoda. Naglasio je da je bilo pogrešno govoriti da je deflacija nešto loše te da je ona lani bila pozitivna za rast BDP-a.

Vujčić je rekao da je lani nastavljena snažna fiskalna prilagodba. Došli smo u situaciju da je prvi puta od 2007. udjel duga u BDP-u značajno pao, koliko zahtjeva procedura prekomjernog deficita, i zato očekujemo da ćemo ove godine izaći iz nje, rekao je dodavši da se nakon toga može aktivirati eurostrategija.

Rekao je da je bankovni sustav i dalje visokokapitaliziran i likvidan, da se profitabilnost banaka u 2016. oporavila, ali i da se zbog krize u Agrokoru očekuje nastavak pada njihove profitabilnosti. U 2018. i 2019. može se očekivati tendencija rasta kamatnih stopa, dodao je.

Istraživanje HNB-a potvrdilo je značajnu izloženost kućanstava kamatnom riziku, odnosno posljedično banaka kamatno induciranom kreditnom riziku. Sukladno tome, HNB je radi smanjenja kamatnog rizika započeo pripremu preporuke za kreditne institucije koje adresiraju mogućnosti ciljanog reprogramiranja dugova odobrenih uz promjenjive kamatne stope odnosno poticanja kreditiranja s fiksnim kamatnim stopama, rekao je Vujčić.