"U ovom trenutku Vlada nema konačnu odluku da li će se dogoditi stečaj ili će se Uljanik spašavati. Ali brojke koje u ovom trenutku izlaze u medijima za mene su matematički vrlo neprovjerene brojke. Raspolagati danas s programom restrukturiranja koji nije gotov, a koji iznosi negdje na razini 1,2 milijarde eura, mislim da je vrlo neozbiljno", rekao je Horvat odgovarajući uoči sastanka koalicijskih partnera na novinarsko pitanje podržavaju li koalicijski partneri spašavanje Uljanika.

Na pitanje koji je realan iznos i prihvatljiv trošak za državu u restrukturiranju Uljanika, Horvat je rekao kako uopće neće objašnjavati brojku koja se spominje u medijima od 10 milijardi kuna te kako bi rado da i njemu netko pojasni tu brojku.

Ministar gospodarstva je podsjetio da je država do sada za izdana državna jamstva platila 2,86 milijardi kuna, a još oko 1,7 milijardi "nam nekako visi nad glavom, ako ne završimo četiri broda koja su u ovom trenutku u visokoj fazi opremljenosti".

Po njegovim riječima, za jedan od jedan od tih brodova, i to jaružalo (novogradnja broj 500) potrebno je u ovom trenutku 22 milijuna eura. Ako investiramo u završetak tog broda, skinuli bi državno jamstvo od 126 milijuna eura. Ostala tri broda u ovom trenutku su što se jamstava tiče nešto lakši, ali to je otprilike dodatnih 700 milijuna kuna, rekao je Horvat.

Na upit kako napreduju razgovori s vjerovnicima oko deblokade računa 3. maja kojemu, ako se račun ne odblokira, prijeti stečaj, Horvat je rekao kako je Uprava trenutno u Ministarstvu na sastanku s pomoćnikom ministara Zvonirimrom Novakom, a na tom sastanku tehničke prirode jedna od tema je i deblokada računa.

"Da bismo deblokirali račun u Rijeci potrebno nam je otprilike 107 milijuna kuna, a za deblokadu računa u Puli dodatnih 86 milijuna kuna", rekao je Horvat.

Najavio je kako će u ponedjeljak i utorak zajednički tim ministarstava gospodarstva i financija, Uprave Uljanika i izabranoga strateškog partnera ići u Bruxelles i s kolegama iz Europske komisije pokušati dogovoriti "jedno međufinanciranje za koje očekujem da se uključi strateški partner".

"Dakle jedan legitimitet deblokade računa investicijom strateškog partnera, a država, u trenutku kada restrukturiranje krene, da bi se završila ova četiri broda, spremna je participirati s 50 posto potrebnog novca", rekao je ministar gospodarstva.

Horvat je rekao i kako u ovom trenutku nema model za isplatu plaća. Ako nam Komisija da zeleno svjetlo, u tom međufinanciranju moguće je da plaću isplati strateški partner, kazao je.

Na pitanje tko u međufinanciranju daje novac, Horvat je rekao da je u ovom trenutku jedini tko može je strateški partner.

Kosor: Nije prihvatljivo da država utrpava novac u Uljanik

Upitan za svoj već izrečeni stav da mu nije prihvatljivo da država ′utrpava′ novi novac u spašavanje Uljanika, predsjednik HSLS-a Darinko Kosor kaže kako smatra da to nije prihvatljivo za građane Republike Hrvatske.

"Mislim da nije prihvatljivo za građane Hrvatske, nije prihvatljivo za građane Slavonije i središnje Hrvatske, Međimurja, Zagorja, Zagreba i Dalmacije, a vjerujem ni za većinu građane Primorsko-goranske županije - da snosimo 13 milijardi kuna troškova i kada restrukturiramo društvo da ga onda nekome poklonimo da radi lohn poslove, nećete vjerovat - s talijanskim državnim društvom", rekao je Kosor.

Ako uopće Vlada treba donijeti odluku da idemo u saniranje Uljanika, onda može samo tako da svi zajedno, solidarno sudjeluju u snošenju svih troškova, poručio je Kosor.

Napominje pritom kako su tu i drugi vlasnici Uljanika, kako je dio dionica na skrbničkim računima i ne zna se tko su vlasnici Uljanika, kako su tu i neke banke, 12,5 posto dionica imaju Adris grupa i Croatia osiguranje, a tu su i radnici i bivši menadžeri.

Vidimo da nitko nije kriv za te dubioze, kaže Kosor, koji smatra da treba pitati i USKOK što se događa s istragom i tko je kriv za sve te dubioze.

Napominje da je tu i lokalna zajednica, Istarska županija i grad Pula, a tek onda Republika Hrvatska i državni proračun.

"Što se tiče strateškog partnera - strateški partner može biti samo onaj tko je spreman solidarno, bar u jednoj trećini, snositi troškove restrukturiranja društva. Onaj partner koji nije ništa spreman snositi, koji bi htio da država riješi sve probleme a onda dobije gotovo društvo taj nije ozbiljan strateški partner", smatra Kosor.

Na upit o spominjanju potencijalnog iznosa od 10 milijardi kuna koji bi država trebala dati za sanaciju i restrukturiranje Uljanika, Branko Hrg (Klub HDS/HSLS/HDSSB) ponovio je kako je već davno prije rekao da nije za to da država više daje i jednu kunu za takve stvari.

Hrg napominje kako će se na današnjem sastanku koalicijskih partnera o tome vjerojatno raspravljati te da će više o tome moći reći kada čuje što se točno nudi i kakvi su stavovi.