Predstavljajući nacrt prijedloga polugodišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2018. godine, Marić je kazao da je na razini državnog proračuna zabilježen manjak od 1,9 milijardi kuna, što na godišnjoj razini predstavlja malo povećanje.

No, ističe da kada se tom rezultatu pribroje druga i treća razina proračuna opće države, odnosno jedinice lokalne samouprave te izvanproračunski korisnici, koji su svi redom ostvarili viškove, u prvih šest mjeseci ove godine ponovno je ostvaren višak proračuna opće države u iznosu od 1,6 milijardi kuna.

"To je dobar rezultat, na tragu onoga što smo polučili u cijeloj prošloj godini, što je između ostaloga bio jedan od glavnih razloga zašto smo izašli iz procedure prekomjernog deficita, zbog čega nam je popravljen kreditni rejting i njegovi izgledi, kao i ostvarene značajne uštede na troškovima kamatama", poručio je Marić.

Podsjetio je da je u ovim trenucima prošle godine po prvi puta konstatirano da je proračun opće države u prvih šest mjeseci završio u suficitu, tada od 35 milijuna kuna.

Što se tiče prihoda državnog proračuna u prvom ovogodišnjem polugodištu, oni su iznosili 59,9 milijardi kuna, što je na međugodišnjoj razini rast od 2,9 posto.

Kada je riječ o poreznim prihodima, koji su najznačajniji dio ukupnog proračuna, Marić je podsjetio da se središnji državni proračun od prvog dana ove godine u potpunosti odrekao prihoda od poreza na dohodak, prepustivši ga lokalnoj i regionalnoj samoupravi, što je i jedan od glavnih razloga zašto je ostvaren rast poreznih prihoda od svega 0,8 posto.

Marić je upravo izostanak prihoda od poreza na dohodak apostrofirao i kao razlog na što je razini državnog proračuna zabilježen malo povećanje manjka, na spomenutih 1,9 milijardi kuna.

Od poreza na dodanu vrijednost (PDV) uprihođeno je 22,5 milijarde kuna, što je 4,9 posto više nego u istom razdoblju lani. S druge strane, prihod od poreza na dobit, uslijed poreznog rasterećenja, pao je za jedan posto, na 4,9 milijardi kuna.

Prihodi od posebnih poreza i trošarina iznosili su 7,1 milijardu kuna, što je na godišnjoj razini skok od 7,3 posto. Pritom najveći dio porasta dolazi od trošarina na duhanske proizvode, od kojih je uprihođeno 22,5 posto više.

Kada je riječ o prihodima od poreza na osobne automobile, što je predstavljalo jednu od većih izmjena u okviru poreznih rasterećenja, oni su manji za oko četiri posto. No, Marić na godišnjoj razini očekuje ispravljanje tih trendova.

Prihodi od doprinosa porasli su 7,5 posto, na 12,2 milijarde kuna.

Rashodi su u prvih šest mjeseci iznosili 61,8 milijardi kuna, što je 3,3 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pritom, rashodi za zaposlene iznosili su 13,6 milijardi kuna, odnosno 750 milijuna kuna više na godišnjoj razini. Materijalni rashodi izvršeni su u iznosu od 5,4 milijarde kuna ili 130 milijuna kuna više u odnosu na isto lanjsko doba.

Financijski rashodi, odnosno kamate, dodatno su smanjeni, na 4,8 milijardi kuna u prvih šest mjeseci, što je 363 milijuna kuna manje u odnosu na prvih šest mjeseci 2017. godine.

Kako je naveo Marić, rashodi za subvencije iznosili su 3,5 milijardi kuna, od čega je na sektor poljoprivrede otpalo 2,4 milijarde kuna. U ime pomoći danih u inozemstvu unutar opće države isplaćeno je 6,6 milijardi kuna, doprinos u proračunu EU iznosio je 1,6 milijardi kuna, transfer HZZO-u 1,5 milijardi kuna, naknade u cijeni goriva Hrvatskim cestama milijardu kuna itd.

Kada su u pitanju naknade građanima i kućanstvima, kao najznačajnijoj stavci rashodne strane, one su iznosile 23.7 milijardi kuna, od čega je na mirovine i mirovinska primanja otpalo 19,4 milijarde kuna.

Između ostalog, naknade u socijalnoj skrbi su izvršene u iznosu od 1,1 milijardu kuna, dok je za dodatni porodiljni dopust i opremu za novorođeno dijete izdvojeno 768 milijuna kuna, što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje povećanje od gotovo 200 milijuna kuna.

Marić je naveo da je gospodarstvo u prvih šest mjeseci poraslo za 2,7 posto, pri čemu je značajniji doprinos došao od trgovine, koja je rasla 3,9 posto. Građevinarstvo je skočilo 3,0 posto, a industrijska proizvodnja ipak nešto slabijih 0,4 posto. Pritom je izvoz roba zabilježio rast od dva posto, a uvoz 5,5 posto.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić poručio je da je suficit opće države od 1,6 milijardi kuna najbolji odgovor onima koji govore o neodgovornom trošenju u bilo kojem kontekstu kada je u pitanju ova Vlada.

Ocjenjuje da ovakvi rezultati, ukoliko se nastave u drugoj polovini godine, definitivno daju "vjetar u leđa" u kontekstu novih evaluacija kreditnog rejtinga RH.

Premijer Andrej Plenković je napomenuo da se zemlja sada nalazi samo jednu stepenicu ispod investicijskog kreditnog rejtinga. "Kada bismo tu stepenicu preskočili, onda bi i kamate koje plaćamo na međunarodnim ili domaćim financijskim tržištima bile znatno manje, a time bi se to naravno osjetilo i na kreditiranje građana i poduzetnika", poručio je Plenković.

Dodao je da s ovakvom odgovornom politikom treba nastaviti, jer je to poruka pouzdanja i povjerenja i u Vladu i način na koji se odnose prema javnim financijama i novcu poreznih obveznika.